Kanaval ann Ayiti

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Mas papye mache te prepare pou kanaval nan Jakmèl an 2002.

Kanaval Ayiti, rele tou Madigra, se youn nan evènman yo pi antisipe nan peyi a. Evènman kiltirèl sa a anjeneral fèt pandan mwa fevriye a nan kapital la oswa nan lòt vil ann Ayiti. Chak fwa, kanaval la òganize selon yon tèm espesifik. An 2016, tèm kanaval la te "Ayiti Toutan" epi li te fèt soti dimanch rive madi 9 fevriye.

Istwa kanaval[modifye | modifye kòd]

Kanaval la gen orijin li nan sèten pratik payen an Ewòp, patikilyèman pandan Karèm, soti nan Epifani rive nan Mèkredi sann.[1] Pandan peryòd sa a, popilasyon an konsakre tèt li nan manifestasyon piblik pwofàn tankou parad nan cha, kostim, batay nan konfeti...

Entwodiksyon kanaval ann Ayiti pa vrèman detèmine. Ipotèz ki gen plis chans se ke kanaval la te enpòte nan Amerik pa konkèt panyòl la nan XVIyèm syèk la. Byen vit adopte pa pèp ayisyen an, evènman sa a se yon opòtinite yo pawodye lavi chak jou pandan y ap amize (karakteristik nan kanaval ewopeyen an). Ti kras pa ti kras, kanaval la pral adopte pa tout gouvènman an, ki pral fè li yon fèt nasyonal. Sepandan, kòm kanaval la se yon fèt pèp, gouvènman an eseye kontwole li otank posib pou evite kritik. « L’ambiance de koudyay qui y règne, la tradition de chansons de carnaval de type chan pwen et le fait que, pendant quelques jours, des dizaines de milliers de pauvres sont maîtres de la rue font de cet événement une menace potentielle pour l’État et pour l’élite. Ce n’est pas sans mal que l’État parvient à «coopter » , à intégrer, à réguler et à contrôler la «critique » émanant du carnaval.[2]. »

Dat ak lye[modifye | modifye kòd]

Kanaval la kòmanse nan dimanch Epifani[3] epi fini nan Mèkredi Sann. Menmsi demonstrasyon yo fèt nan tout peyi a, gen kèk kanaval ki pi enpòtan. Se ka Jakmèl, Gonayiv oswa Pòtoprens, Kap Ayisyen, Wanament ak lòt.

Fèt[modifye | modifye kòd]

Jounen kanaval ann Ayiti se yon opòtinite pou pèp la libere tèt li anba nenpòt yerachi sosyal pandan y ap fè fèt nan lari. Pandan fèt yo, abitan yo gen posiblite pou yo abiye ak kostim tradisyonèl men tou ak pèsonaj ki soti nan kilti popilè peyi a tankou Jwiferan, Chaloska (reprezantasyon polisye tiranik Charles Oscar Étienne), Zèl Matirin (abiye nan zanj Satan), zonbi oswa Lwa yo, pèsonaj ki soti nan vodou.[4] .

Kanaval ayisyen an tou pèmèt tande anpil gwoup mizik avèk diferan estil. Rara a se youn nan yo. Kalite mizik popilè sa a jeneralman kòmanse nan dènye jou kanaval la epi li gen ladan li anpil rit relijye, tankou vodou.

Gwoup mizik[modifye | modifye kòd]

Kanaval la se yon opòtinite pou anpil gwoup ayisyen fè demonstrasyon sou cha oswa podyòm pandan tout fèt yo. Jan ki pi souvan reprezante se konpa, mizik tradisyonèl ki soti Ayiti. Pami gwoup yo ak chantè popilè yo :

Reyalite divès kalite[modifye | modifye kòd]

An 2015, 17 moun mouri nan kanaval la. Yon aksidan cha se nan orijin nan dram nan. Aksidan an te lakòz anviwon karant blese tou.[5]

konfli[modifye | modifye kòd]

Kanaval 2016 la te make pa yon konfli ki te lakòz konfli andeyò peyi a. Prezidan sòtann Michel Martelly, ke yo rele pi souvan "Sweet Micky", pibliye yon chanson pou atansyon detraktè li yo e sitou pou jounalis Liliane Pierre Paul, animatris journal sou radyo Kiskeya ak Jean Monard Metellus, direktè pwogram Ranmase nan Radio Télévision Caraïbes.[6] Chanson an ki gen tit Bal Bannann Nan konsidere kòm seksis akòz karaktè nana li.

Bibliyografi[modifye | modifye kòd]

  • Benson LeGrace, Tina Girouard et l'art des sequins d'Haïti, Gradhiva 1/2015 (n° 21) , p. 76-103
  • Averill Gage, Bouyssou Rachel, Dechoukaj en musique : la chute de la dictature haïtienne, Critique Internationale, Volume 7, 2000, p. 127-142

Nòt ak referans[modifye | modifye kòd]

  1. http://www.cnrtl.fr/definition/carnaval
  2. (franse) fr Averill Gage, Bouyssou Rachel (2000). « Dechoukaj en musique : La Chute de la dictature haïtienne ». Critique Internationale. pp. 127–142. 
  3. (franse) fr « 9210.- Le Carnaval Haitien » Haiti-Référence ». haiti-reference.com. Haiti-Référence. Retrieved 9 out 2020. 
  4. https://www.vice.com/fr/read/kanaval-haiti-mardi-gras.
  5. (franse) fr « Les funérailles officielles des victimes du drame au carnaval en Haïti ». alterpresse.org. Retrieved 9 out 2020. 
  6. (franse) fr François-Xavier Gomez (2 fevriye 2016). « Le carnaval démagogique du président d'Haïti ». liberation.fr (Libération). Retrieved 9 out 2020.