Aller au contenu

Rara

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Mizisyen ki jwe vaksin.

Rara se yon gwoup mizikal ki gen yon majò-jon devan, kèk dansè devan bann Rara, tanbouyè, banbouyè, yon bòkò, yon badjikan, avèk kèk lòt mizisyen ak patisipan kap danse mizik yo.

An Ayiti yo pi souvan rele gwoup ki reyini pou danse mizik sa yo ; BANN RARA

Deskripsyon

[modifye | modifye kòd]

Rara a se yon gran fèt kiltirèl an Ayiti jenerasyon yo transmèt youn bay lòt epi ki atire anpil moun nan peyi a tankou lòt bò dlo. Se yon richès istorik ki soti nan melanj Ameriken yo, Panyòl yo, Fransè yo ak gwoup afriken yo te pote. Rara a se yon gwo eleman nan patrimwàn Ayiti. Gen plizyè kote nan peyi a ki fete rara, men se Leyogàn (Yogann) yo plis konnen. Se yon gwo senbòl idantite pou moun nan zòn sa ki gen plis pase 30 bann rara ki rele dèyè yo plis pase 2000 mil moun chak lè gen fèt rara.

Rara kòmanse sou dènye jou madigra pou fini lè fèt Pak rive. Vaksin fè son repetitif ak ritmik avèk yon baton. Twonpèt ak saksofòn kapab itilize tou. Menm si jan a nan mizik santre sou mizik afrikèn, gen tou kèk enstriman tayino-amerindyen tankou giwos "güiro" ak "maracas".

Chante yo se toujou nan Kreyòl ayisyen epi selebre asandan afrikèn nan popilasyon afro-ayisyen an. Rara toujou mete Vodou an valè. Jan nan ekspòte nan Repiblik Dominikèn, ak kounya entegre nan sèn mizik nan peyi a, kote li se abitye ke yo rekonèt kòm gagá.[1] Nan Repiblik Dominikèn, se popilasyon afro-dominikèn ki souvan jwe mizik yo kòm yon omaj kiltirèl pou zansèt afriken yo ak popilasyon ayisyèn yo.

Bibliyografi

[modifye | modifye kòd]

Referans

[modifye | modifye kòd]
  1. Manuel, Peter with Kenneth Bilby, Michael Largey (2006). « Caribbean Currents: Caribbean Music from Rumba to Reggae ». p. 156. Retrieved 29 janvye 2014..

Lyen deyò

[modifye | modifye kòd]