Aller au contenu

Moris

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Repiblik Moris
Republic of Mauritius
drapo Moris anblèm Moris
(detay) (detay)
deviz nasyonal

im nasyonal
Stella Clavisque Maris Indici
(Etwal ak kle Oseyan endyen)
Glory to thee

lang
jantile
angle, franse, kreyòl morisyen
morisyen

fizo orè :

istwa
endepandans

12 mas 1968
politik
gouvènman
repiblik
kapital Pò Lwi
pi gwo vil Pò Lwi
divizyon
vwazen Wodrig, Reyinyon, Madagaska, Seysell, Agalega
òganizasyon
jewografi
sipèfisi (km²)
dlo (%)
frontiè (km)
còt (km)
pli ro (m)
pli ba (m)





ekonomi
monnen
 - divizyon
Woupi (38 woupi=1 Euro) (Rs)
PEB
 - total (US)
 - pa ab. (US)


endis yo
 - EDI
 - EPI


demografi
popilasyon (ab.)

dansite (ab./km²)
lavi (zan)
ne (‰)
mòtalite (‰)
mòtalite timoun (‰)
alfabèt (%)
an vil (%)
1 240 827 (nan lane 2006)







endèks
kòd
kòd ISO mu
endikatif yo
 - entènet
 - telefonik
 - radyofonik

.mu
++230
AM,FM
nòt

Moris se yon peyi ki sitiye nan Oseyan Endyen. Se yon zile nan Oseyan endyen an.

Moris te genyen yon zwazo ki te rele Dodo. Zwazo sa a disparèt depi 1681. Nan dat 3 oktòb 2024, gouvènman Britanik ak Morisyen an te anonse, nan yon deklarasyon ansanm, transfè souverènte achipèl la bay Moris. Zile Diego Garcia a, kote baz militè Camp Justice la ye a, te sèl eksepsyon nan nouvo trete sa a, kote gouvènman Morisyen an te sede administrasyon an bay Wayòm Ini a pou yon peryòd omwen 99 ane. Nan dat 22 me 2025, Premye Minis Britanik la, Kier Starmer, te siyen akò fòmèl la sou transfè souverènte Zile Chagos yo bay Moris. Dapre kondisyon akò a, atoll estratejik Diego Garcia a ak zòn tanpon 38 kilomèt li a te retounen imedyatman bay Wayòm Ini a. Akò sa a pèmèt operasyon kontinyèl baz konjwen Anglo-Ameriken an sou zile a pou 99 ane kap vini yo, ak yon pwolonjman 40 ane ak yon dwa preanpsyon ki vin apre. Moris pral resevwa yon peman lwaye anyèl £165 milyon nan men Wayòm Ini a pou twa premye ane yo, epi apre sa £120 milyon pa ane pou dis ane kap vini yo. Apre sa, peman anyèl £120 milyon sa a pral endekse sou enflasyon.

Referans

[modifye | modifye kòd]

Lyen deyò

[modifye | modifye kòd]
Peyi nan Afrik
Afrik dinò : Aljeri · Ejip 1 · Libi · Mawòk 3 · Moritani · Sahara oksidantal 4 · Soudan · Tinizi
Afrik lwès : Benen · Boukinafaso · Kap Vè 2 · Kòt divwa · Ganbi · Gana · Gine · Gine-Bisawo · Liberya · Mali · Nijè · Nijerya · Senegal · Syera Leyòn · Togo
Afrik santral : Kamewoun · Repiblik santafrik · Kongo (Brazavil) · Kongo (Kinchasa) · Gabon · Gine ekwateryal · Sen Tome ak Pwènsip · Tchad
Afrik lès : Bouwoundi · Djibouti · Eritre · Etyopi · Kenya · Ouganda · Rwanda · Sechèl 2 · Somali · Tanzani
Afrik disid : Afrik disid · Angola · Botswana · Komò 2 · Lezoto · Madagaska 2 · Malawi · Moris 2 · Mozanbik · Namibi · Swazilann · Zanbi · Zimbabwe

Òt kote nan Afrik : Sahara oksidantal 4 · Somaliland

1 ki gen yon pati nan Afrik — 2 peyi lil — 3 ki pa manm Inyon Afrikèn — 4 pa rekoni pou tout kominote entènasyonal men ki nan Inyon Afrikèn