Pòtoriko

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
(Depi paj redireksyon « Puerto Rico »)
Aller à la navigation Aller à la recherche

Pòtoriko se yon teritwa Etazini nan lamè Karayib.

kowòdone 18°15′N 66°30′WKapital San JuanLang Ofisyèl Panyòl ak Angle Entity Commonwealth of Puerto RicoPeyi EtaziniPrezidan Joe Biden D Gouvènè Pedro Pierluisi DKomisyonè Rezidan Jenniffer Gonzalez Colon

Gen prensipal il Puerto Rico avèk anpil pitit zile, tankou Vieques, Culebra ak Mona.

Istwa[modifye | modifye kòd]

etap pre-ispanik

Istwa Pòtoriko te kòmanse ak règleman endijèn Ortoiroid yo nan achipèl Pòtoriko a ant 3000 ak 2000 BC. C. Lòt branch fanmi, tankou Endyen Arawak ak Saladoid, te peple zile a ant 430 BC. C. ak 1000 AD. C. Pwobableman, premye kolon enpòtan nan Pòtoriko yo te siguayo yo. Nan syèk yo anvan yo rive nan Ewopeyen yo, Tainos yo, alantou 10yèm-11yèm syèk AD. C. te deplase oswa ekstèmine ciguayo yo nan kote yo te orijin, enkli Pòtoriko, kite sèlman yon redot nan nò Repiblik Dominikèn aktyèl la. Nan moman Christopher Columbus te rive nan Nouvo Monn nan an 1492, sèl kilti endijèn ki te rete nan zile a se te Taíno.

etap panyòl

Christopher Columbus te rive sou zile Pòtoriko nan dat 19 novanm 1493, nan dezyèm vwayaj li nan eksplorasyon. Gen kèk istoryen kwè ke Martín Alonso Pinzón te rive sou zile a nan 1492 pandan tan li te separe ak Columbus. Taínos yo, moun ki rete natif natal nan zile a, rele sa a "Boriquén", orijin nan non "Borinquen", yon tèm ki pote sèten resanblans acoustic ak non orijinal la, epi ki te bay "boricua a ki toujou egziste". Dapre istoryen yo, non sa a "Boriquén" soti nan mo "buruquena", non yon ti kristase ki andemik nan Karayib la Pòtoriken.


Etap Ameriken

Kolonizatè Etazini yo te antre nan istwa Pòtoriken lè yo te ale nan lagè ak Espay epi yo te anvayi ak kolonize zile a nan dat 25 jiyè 1898 pandan Lagè Panyòl-Ameriken an. Nan dat 10 desanm 1898, Trete Pari a te siyen, pa ki Espay te fòse yo céde Pòtoriko, Kiba, Filipin ak Guam bay Etazini, nan dat 11 avril 1899.


An 1900, Lwa Foraker te kreye yon gouvènman sivil ki te ranplase gouvènman militè okipasyon an. Pòtoriko te administre pa Depatman Enteryè Etazini, epi prezidan Etazini te nonmen gouvènè a. Kalite gouvènman sa a te baze sou yon modèl repibliken, ak twa branch: Branch Egzekitif la (Gouvènè), Branch Lejislatif la (Asanble Lejislatif) ak Branch Jidisyè (Tribinal Jeneral Jistis). Li merite mansyone ke Asanble Lejislatif la te konpoze de de chanm: sou yon bò, Konsèy Egzekitif la ki te fòme ak Sekretè Gouvènè a; epi, sou lòt la, yon Chanm Delege ki fòme ak trant-senk manm eli chak dezan pa votè kalifye. Yon reyalite enpòtan se kreyasyon pozisyon Komisyonè Rezidan, reprezantan zile a nan Kongrè Etazini, men san dwa pou vote sou okenn desizyon kò sa a.


An 1917, ak Lwa Jones, Pòtoriken yo te akòde sitwayènte Etazini, Konsèy Egzekitif la te elimine kòm Chanm Lejislatif la, epi ofisyèl li yo te divize pou fòme diferan Depatman Endepandan anba pouvwa egzekitif la. Sa yo te: Depatman Jistis la, ki te dirije pa pwokirè jeneral la; Depatman Trezò a, ki te dirije pa trezorye a; Depatman Enteryè a, ki gen nan tèt li Komisyonè Enteryè a; Depatman Enstriksyon an, ki gen nan tèt li Komisyonè Enstriksyon an; Depatman Agrikilti ak Komès, ki gen nan tèt li Komisyonè Agrikilti ak Komès; Depatman Travay, ki gen nan tèt li Komisyonè Travay la; ak Depatman Lasante, ki te dirije pa Komisyonè Sante a.

Referans[modifye | modifye kòd]

Gouvene Potoriko[modifye | modifye kòd]

Pòtre Non Jwèt Dat
1 Luis Muñoz Marín Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 1949 - 2 janvye 1965
2 Roberto Sánchez Vilella Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 1965 - 2 janvye 1969
3 Luis A. Ferré Nouvo Pati Pwogresis 2 janvye 1969 - 2 janvye 1973
4 Rafael Hernández Colón Pati Demokratik Pèp la 2 de enero de 1973-2 de enero de 1977
5 Carlos Romero Barceló Nouvo Pati Pwogresis 2 janvye 1977 - 2 janvye 1985
6 Rafael Hernández Colón Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 1985 - 2 janvye 1993
7 Pedro Rosselló González Nouvo Pati Pwogresis 2 janvye 1993 - 2 janvye 2001
8 Sila M Calderón Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 2001 – 2 janvye 2005
9 Aníbal Acevedo Vilá Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 2005 – 2 janvye 2009
10 Luis Fortuño Nouvo Pati Pwogresis 2 janvye 2009 – 2 janvye 2013
11 Alejandro García Padilla Pati Demokratik Pèp la 2 janvye 2013 – 2 janvye 2017
12 Ricardo Rosselló Nouvo Pati Pwogresis 2 janvye 2017 - 2 out 2019
13 Wanda Vázquez Garced Nouvo Pati Pwogresis 7 out 2019 - 2 janvye 2021
14 Pedro Pierluisi Nouvo Pati Pwogresis Apati 2 janvye 2021



peyi
il
oubyen
zile
Pòtoriko peyi Puerto Rico (Isla Grande), Alcarraza, Aves, Bayo Evelyn, Cabeza de Perro, Caja de Muertos, Cayo Ahogado, Cayo Alfenique, Cayo Algodones, Cayo Arenas, Cayo Aurora/Caño de Caña Gorda/Gilligan’s Island, Cayo Ballena, Cayo Bayo, Cayo Berbería, Cayo Botella, Cayo Cabrita, Cayo del Agua, Cayo Batata, Cayo Cardona, Cayo Caribes, Cayo Chiva, Cayo Corrado, Cayo Corral, Cayo Diablo, Cayo Don Luis, Cayo Enrique, Cayo Mata Seca, Cayo Fanduca, Cayo Icacos, Cayo Jalova, Cayo Jalovita, Cayo Largo, Cayo Lobito, Cayo Lobo, Cayo Lobos, Cayo de Luis Peña, Cayo María Langa, Cayo Mata, Cayo Matojo, Cayo Morrillo, Cayo Norte, Cayo Obispo, Cayo Parguera, Cayo Piñerito, Cayo Palomas, Cayo Pirata, Cayo Puerca, Cayo Ratón, Cayo Ratones, Cayo Real, Cayo Río, Cayo Santiago/Monkey Island), Cayo Sombrerito, Cayo Terremoto, Cayo Tiburón, Cayo Verde, Cayo Yerba, Cayo Vieques, Cayo de Tierra, Cayos Cabezazos, Cayos Caribe, Cayos Geniquí, Cayos de Barca, Cayos de Caracoles, Cayos de Caña Gorda, Cayos de Pájaros, Cayos de Ratones, Culebra, Culebrita, Desecheo, El Ancón, El Mono, Isla Ballena, Isla de Cabras, Isla de Cerro Gordo, Isla de Garzas, Isla de las Palomas, Isla de Cancora, Isla Chiva, Isla Cueva, Isla Guachinanga, Isla Guayacán, Isla Piedra, Isla de Juan Pérez, Isla de Lobos, Isla Magüelles, Isla Matei, Isla Morrillito, Isla Piñeros, Isla Puerca, Isla de Ramos, Isla de Ratones, Isla Verde, Isla de San Juan, Isla de San Juan Bautista (Sede Capital de Puerto Rico), Isla Yallís, Isla del Erio, Isla del Frío, Islote Número Dos, La Blanquilla, La Cordillera, Las Cabritas, Las Cucharas, Las Farallones, Las Hermanas, Los Gemelos, Las Lavanderas del Este, Las Lavanderas del Oeste, Los Negritos, Mata Redonda, Mona, Monito, Palominos, Piedra del Norte, Piedra Stevens, Pelá, Pelaíta, Peñón Brusi, Peñón de Afuera, Peñón de San Jorge, Piragua de Adentro, Piragua de Afuera, Punta Larga, Punta Mosquitos, Roca Alcatraz, Roca Cocinera, Roca Columna, Roca Cucaracha, Roca Ola, Roca Speck, Roca Resuello, Roca Velásquez, Palominitos, Tres Hermanas, Tres Hermanos, Vieques
Peyi nan Amerik

Amerik dinò : Etazini · Kanada · Meksik

Amerik santral : Beliz · Gwatemala · Kostarika · Nikaragwa · Ondiras · Panama · Salvadò

Karayib : Antigwa ak Babouda · Bahamas · Lababad · Kiba · Dominikani · Dominik · Grenad · Ayiti · Jamayik · Sen Kits ak Nevi · Sen Vensan ak Grenadin · Sent Lisi · Trinidad ak Tobago

Amerik disid : Ajantin · Bolivi · Brezil · Chili · Kolonbi · Ekwatè · Giyana · Paragwe · Pewou · Sirinam · Irigwe · Venezwela

lòt divizyon politik yo

Amerik dinò : Grinlann

Karayib : Karayib olandèz · Bèmid · Kayman · Gwadloup · Giyàn franse · Matinik · Monsera · Pòtoriko · Tik ak Kayk · Il Vièj amerikèn ak britanik