Ki riske konpòtman seksyèl

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Ki riske seksyèl konpòtman se deskripsyon an nan aktivite sa yo ap ogmante pwobabilite ki genyen pou yon moun angaje nan aktivite seksyèl ak yon lòt moun ki enfekte avèk yon enfeksyon seksyèlman transmisib ki pral enfekte[1] oswa ki vin ansent, oswa fè yon patnè ou ansent. Li ka vle di de ki sanble bagay sa yo: konpòtman an nan tèt li, deskripsyon an nan patnè a konpòtman. Konpòtman an te kapab dwe san pwoteksyon nan vajen, nan bouch, oubyen nan dèyè kouche. Patnè a ta ka yon nonexclusive patnè, VIH-pozitif, oubyen yon venn dwòg itilizatè.[2] sèvi ak Dwòg, se ki asosye ak ki riske seksyèl konpòtman.[3]

Deskripsyon[modifye | modifye kòd]

Ki riske seksyèl konpòtman ki kapab:

  • sèks san yo pa kapòt sèvi ak
  • bouch-nan-jenital kontak
  • kòmanse aktivite seksyèl nan yon laj jèn
  • gen plizyè sèks patnè yo.
  • li te gen yon gwo risk-patnè, yon moun ki gen plizyè sèks patnè oubyen enfeksyon
  • fè sèks nan dèyè
  • sèks ak yon patnè ki moun ki te tout tan tout tan sou fòm piki ak dwòg la.
  • angaje nan fè sèks komès travay[4]

Ki riske konpòtman seksyèl gen ladan san pwoteksyon kouche, plizyè sèks patnè yo, ak ilegal dwòg sèvi ak yo. sèvi ak alkòl ak dwòg ilegal anpil diminye risk pou gonore, klamidya, trichomoniasis, epatit B, ak VIH/SIDA. Chòk soti plenyen-twou dèyè sèks gen te idantifye kòm yon ki riske konpòtman seksyèl.

Nò Ameriken adolesan ki ka seksyèlman aktif ankò pa pran prekosyon ki apwopriye yo anpeche enfeksyon oswa gwosès. Move konsepsyon nan envulnerabilite yo ak pratik nan inyore ki dire lontan konsekans yo nan konpòtman yo yo gen tandans ankouraje ki riske konpòtman seksyèl. Ki riske seksyèl konpòtman yo ka mennen nan konsekans ki grav, tou de pou moun ak patnè yo(s). Sa a pafwa gen ladan nan kòl matris kansè, ectopic pregnancy ak sterilite. Yon asosyasyon ki egziste ant moun ki gen yon pi wo ensidans nan atizay kò a (kò w pèse kò wak tatoos) ak ki riske konpòtman seksyèl.[5]

Epidemyoloji[modifye | modifye kòd]

Ki pi Kanadyen ak Ameriken adolesan yo ki gen laj 15 a 19 ane dekri èske w gen te gen kouche seksyèl omwen yon fwa. Nan popilasyon an menm, 23.9% ak 45.5% nan jenn ti gason, jenn fanm dekri èske w gen fè sèks ak de oswa plis patnè seksyèl pandan ane a anvan yo. Nan gason nan popilasyon an menm 32.1% nan Kanadyen gason ki te gen 2 oswa plis patnè ak 50.8% nan Endyen gason dekri tou yon eksperyans ki sanblab. Angaje nan ki riske seksyèl konpòtman ki pa peye-antant ak se ki gen rapò ak laj (timoun) ak nasyonalite. Timoun nan Botswana, Kamewoun, Repiblik Demokratik la nan Kongo, peyi Lejip, peyi Letiopi a, Gana, Kenya, Nijerya, Rwanda, Senegal, Lafrik di Sid, Soudan, Tanzani, Tinizi, Uganda ak Zimbabwe yo yo te fòse yo fè sèks ki te a nan li te gen pi pòv sante lè yo konpare ak timoun ki soti nan lòt peyi yo.[6]

Entèvansyon[modifye | modifye kòd]

Seksyèl sante rediksyon risk kapab gen ladan nan motivasyonèl egzèsis, konpetans asisrans, edikasyon ak entèvansyon konpòtman. Konsèy yo te devlope ak aplike pou moun ki gen grav maladi mantal, ka amelyore patisipan yo' konesans, atitid, kwayans, konpòtman oswa pratik (ki gen ladan konpetans asisrans) ak te kapab mennen nan yon rediksyon nan ki riske konpòtman seksyèl.[7]

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. Dimbuene, Zacharie Tsala; Emina, Jacques B.O.; Sankoh, Osman (2014). « UNAIDS ‘multiple sexual partners’ core indicator: promoting sexual networks to reduce potential biases ». Global Health Action 7 (1): 23103. ISSN 1654-9716. doi:10.3402/gha.v7.23103. 
  2. Hall, Peter A. (2004). « Risky Adolescent Sexual Behavior: A Psychological Perspective for Primary Care Clinicians ». Topics in Advanced Practice Nursing eJournal. 
  3. Frayer, Cheryl D; Hirsch, et. Al., Rosemarie (septanm 11, 2007). « Advance Data From Vital and Health Statistics, Drug Use and Sexual Behaviors Reported by Adults in the United States, 1999 – 2002 » (PDF). Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Health Statistics. Retrieved avril 21, 2017. 
  4. « High Risk Sexual Behaviour ». British Columbia, HealthLinkBC. me 27, 2016. Archived from the original on mas 21, 2017. Retrieved avril 21, 2017. 
  5. Potter, Patricia (2013). Fundamentals of nursing. St. Louis, Mo: Mosby Elsevier. p. 386. ISBN 9780323079334. 
  6. Cumber, Samuel Nambile; Tsoka-Gwegweni, Joyce Mahlako (2016). « The health profile of street children in Africa: a literature review ». Journal of Public Health in Africa 6 (2). ISSN 2038-9930. doi:10.4081/jphia.2015.566. 
  7. Pandor, Abdullah; Kaltenthaler, Eva; Higgins, Agnes; Lorimer, Karen; Smith, Shubulade; Wylie, Kevan; Wong, Ruth (2015). « Sexual health risk reduction interventions for people with severe mental illness: a systematic review ». BMC Public Health 15 (1). ISSN 1471-2458. doi:10.1186/s12889-015-1448-4.