Gramè

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Aller à la navigation Aller à la recherche
yon mèt chita sou ti ban li anseye ak drie elèv yo ki chita
Priscien, oubyen Gramè a, panno ki pou kanpanil ki pou Florence.

Gramè a[1] se etid sistematik eleman konstititif yon lang[2].

Pa ekstansyon, nou rele tou gramè yon manyèl oubyen yon ansanm dokiman ki dekri yon règ gramatikal.

Gramè preskriptiv (nòmativ) e deskriptiv[modifye | modifye kòd]

Gramè preskriptiv la etidye règ ki rejise yon lang yo bay e pèmèt pou konstrui debann frazalèlè yo rekonèt korèk pa lokitè natif yo ki pou lang sa a.

Gramè a deskriptiv dekri kòman yon lang ye, san li pa al pote jijman. Gramè a deskriptiv jije yon enonse kòm korèk oubyen enkorèk selon yon estanda.

Disiplin[modifye | modifye kòd]

Gramè gen plizyè disiplin ki etidye :

Gramè fòmèl[modifye | modifye kòd]

Lengwistik ak enfòmatik itilize nosyon gramè fòmèl, ki presize règ yo nan sentaks yon lang.

Gramè istorik[modifye | modifye kòd]

Gramè istorik la dekri ak konpare eta yo nan menm lang lan nan diferan epòk.

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. ki pou laten grammatica, li prann sou grèk.
  2. , Bon izaj la – Gramè lang ayisyèn an.

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]