Graenmaire Ahytianna Ortografhy standard

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Graenmaire Ahytianna ah seid étiude-la khi pou règue-io khi fòrmei leingue zha-a-ad. Fore èkh gaan disteingusyon hante graenmaire deiscryptive èh’ graenmaire nòrmativy-la (dihi too preiscryptive). Preinmyéah bail teith ly pou objeicktif pou y l’ décriry èh’ khi pou ánalyzei structiury-io èh’ particularité-io khi pou leingue ahytian ha de yeon point khi pou woêd ak leinguistik. Graenmaire deiscryptive-la khi pou ahytianna ah gaan-t-ow n’an joud zha-a-io pwofiteid touthbon khi pou deivloppynman khi pou leinguistik-la khi pou mound meinme épòk-la, qitt' zha y l’ ta yheid ha khi n’an donmaine khi pou graenmaira èkh pou text-la, èkh pou pragmatik aussoy èkh pou senmantik, rénouvléak èh’ affinéak kounzha too kounmpréhensyon ha pou baanne mécánizmy-io khi pou ahytian ha. graenmaire nòrmativy-la gaan-t-ow, n’an zha pou n’ woêd, pou objet règue-io khi pou parlei « kòrrèk »-la. Seid s’ak faêry n’ woêd inmportancy-lan n’an jaé anmpîl mound pou byen kounnein règue-io khi pou graenmaira khi gouvèrnay changjynman zha-a-io pou exprinmé y l’ kòrrèctenman, pîdaplong oralenman khe n'an écrit. Graenmaire zha-a-ad pâ gaan preind s’ak pou fein scyentifyqen lan, mein gaan-t-ow seilynman pou but pou y l’ dihi « kounman pou n’ exprinmei n’ ». Byen khe graenmaire deiscryptive-la sorti n’an leinguistik, fore n’ distinguei y l’ n’an leinguistik gjénérale-la khi gaan-t-ow pou objet fhénonmèny leinguistik-io khi preizan na'n différeinty leingue-io athors khe graenmaira khi pou ahytianna ah sortihi n’an leinguistik applikéah, s'ak-vle-dihi pou étiude-la khi pou yeon leingue pârticulyé.

Sonmaire[modifye | modifye kòd]

      1. • 3 Type-io khi pou fhrazy-io
      2. o 3.1Fhrazy déclarative-la

"#3.2.3 Mot-io kh’interwogatify-io

Òrthografh[modifye | modifye kòd]

Ortografhy-la khi pou noôm ha varye n’an gjeinre èh’ n’an nounmbe aussoy verby-la n’an founxyon khi pou sujet liah. Kh’èkh règue-io khi pou accord ha :

1. Noôm-io khi feinminein-io khi terminé-io ak Té aussoy Tyé : yeo pâ prayn A koholei ak io’h sauf :

o mountéa,

      1. o butéa,
          • o kiulbutéa,
            1. o jetéa,
          1. o dictéa,
              1. o pattéa,
              2. o portéa,
  • o + Noôm-io khi indiqieak yeon kountenancy (belletéah, bwouettyéah ) ;
  • 2. Noôm-io khi feinminein-io terminé-io ak é : yeo prayn touth yeou ah sauf s’ak verby-io:
        • o cléa,
      • o acnéa,
      • o psychéa ;
  • 3. N’ pâ meith yeon k douievan yeon kounsonny pou créei son /cré/ :
      1. o créole,
        1. o cléa,
      2. o tecnik ;

"4. Leigb èh’ L’èry , l’heir, l’air, touth: Touth doued accordei n’an monman èh’ n’an épòk avèk déterminan-an khi suivy liah :

  • o Leigb de teinmpz han teinmp, l’èry ahyti indépeindan, l’heir n’an travail, leigb papyer zha-a-ad,
  • o L’air journein-an, leigb’m synmpath, l’èry yeou histoha, l’èry aveintiure zha-a-ad,
  • o touth joud-io, touth zaanmi-ioah, touth baanne honme-io, touth pyedboha zha-a-io,
  • o touth foha-io, touth voytiure-io, touth baanne kouleiry verte-io, touth héwoïne zha-a-io ;
  • 5. Zha’k, s’ak, Seid s’ak aussoy S’d s’ak ! :
  • o N’ ka reinmplacei :

 Zha-a-io : affaêry l’i-io ( = possessify )

 S’ak-io : Io èkh-làad èh’ s’ak-io-khi-ici-ha aussoy touth s’ak-làad èh’ touth s’ak-ici-ah ( = dénmonstratif )

 Zh’seid : zha-ad seid

 S'ak seid : kounjugaé n’an feizhêh (li seid té) ;

6. mot-io n’an Ohare/Ohar :

o Noôm-io khi masculein-io terminay-yeo souvan pâr Ohar,

o Kh’ékh-greinne écrihay-yeo han Ohare :

          1. yeon interwogatohare
  • accessohare-io
  • territohare
  • réfectohare
  • auditohare
  • écritohare,

o noôm-io khi fénminein-io terminay-yeo meinme souvan pâr Oyre ;

7. Mot-io khi han Agjye say-yeo èkh masculein-io, sauf :

o Plagjye-la, pagjye-la, (yeou)inmagjye-la, kagjye-lan, ragjye-lan, nagjye-lan.

Partie-io khi pou discoury-io[modifye | modifye kòd]

Kouncèrnan partie-jo khi pouu discoury-io, n’ teindei einseinmbe khi pou banne classe-io khi pou mot’io khi kounmpozay yeon leingue. Driez mot-io khi apparténnay-yeo àk meinme classe-lan Leigb khe yeo kaepaeby anqielqiessòrty reinmplacé-io yeoune lan pâr luotd lan n’an yeou fhraze sanz khe fhraze-la pâ syspanne l’y seid baegail kòrrèkt. Graenmaire khi pou ahytianna distingueid onzy classe-io khi pou mot-io, noôm-io, pwonoôm-io, adjectify-io, artik-io èh’ verby-io, èh’ six invaryaby-io : reitwospectivy-io, veirby-pont-io, adverby-io, prépozisyon-io, kounjonxyon-io (khi pou koordinasyon èh’ khi pou subordinasyon) èh’ interjexyon-io

Différeinty classe-io khi pou mot-io[modifye | modifye kòd]

kaepaeby anqielqiessòrty étiudyay anmba aspect-ha khi pou mòrfhologjie-ah ( variasyon ioah aussoy flexyon-io), khi pou syntaxe-la èh’ khi pou sénmantik ioah.