Aller au contenu

Marie-Thérèse Auffray

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Marie-Thérèse Auffray
Marie-Thérèse Auffray.
Nesans
Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Saint-Quay-Portrieux (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Lanmò
Gade epi modifye done yo sou Wikidata (ak 77 ane)
Échauffour (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Nasyonalite
Aktivite
lòt aktivite
Mouvman
Conjoint
Noëlle Guillou (d)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Parantèl
Monique Tarin (d) (cousin ou cousine)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Distenksyon
Conseil de Paris (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata

Marie-Thérèse Auffray, fèt Mwa invalide (Oktòb) nan Saint-Quay-Portrieux (Côtes-d'Armor ) epi li te mouri nan nan Échauffour (Orne), se yon pent fransèz ak rezistans nan Dezyèm Gè Mondyal la.

Li konnen pou travay ekspresyonis li yo ak dezi li pou rete endepandant de mache atizay la, ki gen kòd mercantiles li te toujou rejte[1].

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Ane Parizyèn yo

[modifye | modifye kòd]

Marie-Thérèse Auffray kite Saint-Quay-Portrieux, kote li fèt[2], pou Paris an 1920 apre lanmò papa l[3]. Li vin tounen ward of the Nation[4]. Kòm li gen don pou li fè ''Art'', byen vit li entegre kominote atistik Pari a nan katye Montparnasse la epi li te frekante atelye rue d'Alésia nan [[14yèm awondisman Paris|Modèl:14yèm]] [3]. Nan lane 1940, li te rive viv avèk travay atizay li[2].

Angajman nan Rezistans la

[modifye | modifye kòd]

Apati 1940, li te rantre nan Rezistans Enteryè, li te rantre nan rezo Sa yo ki nan Liberasyon an[5].

Nan lane 1942, li te deplase nan pwòp atelye li, no 21 rue Gazan, ke li te pataje ak kouzin li, konbatan rezistan Monique Tarin[3]. Pandan l te kenbe atelye Parizyen li a, li te antre nan Échauffour kote li te patisipe ansanm ak yon lòt jèn konbatant rezistant, Noëlle Guillou. Yo bay konbatan rezistans Parisyen ak pwodwi lokal yo.

Nan lane 1944, li te etabli pou tout tan[5] ak patnè li Noëlle ki te dirije yon lotèl nan Échauffour. Li toujou kenbe atelye Parizyen li a. Li te distenge tèt li nan Normandy, nan aksyon ewoyik nan èksfiltre parachit alye yo ak sove lavi avyatè Ameriken an Arnold Pederson[6]. Prezidan Dwight D. Eisenhower pral rann li omaj pou aksyon sa a[7].

Apre lagè

[modifye | modifye kòd]

An 1945, Marie-Thérèse Auffray te ekspoze nan galeri Drouant-David[2] ak nan galeri Lucy Krohg, nan Pari[8].

An 1947, nan Orne, li te louvri yon sal dans akote lotèl Noëlle Guillou a, Le Bateau ivre[9]

Soti 1947 rive 1958, li te travay ansanm[10] pent Maurice de Vlaminck ke li admire men nan men ki li pral soti atistikman apre 1954 [3].

Travay li yo te gaye apre lanmò li[11]. MTA Association[12] (akwonim non li) kontribye nan redekouvèt li. Plizyè retrospektiv yo te dedye l ': an 2016 nan Échauffour (Orne), an 2017 nan Pari nan Orangerie nan Sénat, ak nan 2018 nan Alençon ak nan Saint-Quay. - Portrieux[2].

Yo antere Marie-Thérèse Auffray ak patnè li, "Sa Noëlle" (+1959), nan simityè Échauffour (Orne).

Omaj piblik

[modifye | modifye kòd]
Antre jardin Marie-Thérèse-Auffray (Pari).

Egzibisyon

[modifye | modifye kòd]

Piblikasyon

[modifye | modifye kòd]
  • Jean-Marie Corsaire, A beautiful story to color in, tèks ak ilistrasyon pa Marie-Thérèse Auffray, Paris, Éditions Willeb, 1943.
  • Marie-Thérèse Auffray, Fabliaux of the Middle Ages, Paris, Éditions Willeb.

Nòt ak referans

[modifye | modifye kòd]

Bibliyografi

[modifye | modifye kòd]

Lyen ekstèn

[modifye | modifye kòd]