Jounen uit èdtan

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Jounen 8 èdtan, oswa revandikasyon pou travay yon maksimòm de 8 èdtan pa jou, se yon revandikasyon istorik nan mouvman ouvriye nan tout peyi.

Kontèks[modifye | modifye kòd]

Moniman ki selebre 8 èdtan, nan Mèlboun .

Revolisyon endistriyèl la te fèt nan finisman XVIIIe syèk ak kòmansman XIXe syèk la toudabò nan Wayòm Ini a, Bèljik ak Lafrans kote anpil faktori, min ak sit konstriksyon anboche travayè an mas.

Nan epòk sa a, longè jounen travay yon travayè te 10 èdtan oswa plis nan pifò peyi ki endistriyalize yo [1]; li ka dire jiska 12 oswa 14 èdtan [2] .

eslogan "8 èdtan travay, 8 èdtan lwazi, 8 èdtan repo», te lanse pa Robert Owen an 1817 [2] .

Premye règleman yo te konsène travay timoun yo, ki te anplwaye tou nan faktori a kote yo te fè travay ki domine nan menm move kondisyon ak granmoun yo. Yo jwenn timoun nan moulen koton nan Nò Angletè, nan waf yo ak atelye twal Ozetazini oswa nan moulen k ap vire franse [3] . An Angletè, Lwa sou faktori 1833 a te entèdi, nan endistri twal, travay timoun ki gen mwens pase 9 an, epi limite èdtan travay chak jou ki baze sou laj (10 èdtan pou timoun 9 a 14 an, 12 èdtan pou ant 14 a 18 an); lwa sa a te sèlman pwolonje nan tout aktivite an 1853 [4] .

An Angletè, fanm ak timoun yo te jwenn jounen 10 èdtan an 1847, ak an Frans, lwa 10 èdtan te entwodwi pandan Revolisyon fransè nan 1848 te aboli nan kèk mwa apre ak 12 èdtan ankò te enpoze sou travayè fransè.

Se sèlman Ostrali ki te kòmanse benefisye, apati 1856, reglemantasyon ki limite jou travay mason yo a 8 èdtan, akòz yon mank kwonik nan travayè konstriksyon batiman [2] .

Manifestasyon 1e me[modifye | modifye kòd]

Jounen 8 èdtan an se yon revandikasyon istorik Premye Entènasyonal la, ki te kreye an 1864 nan Lond, ki te enskri li nan pwogram li apati 1866.

Ozetazini, pandan kongrè 1884 yo, sendika Ameriken yo te bay tèt yo dezan pou enpoze patwon yo yon limit jounen travay a uit èdtan. Yo chwazi pou yo lanse aksyon yo nan dat 1 me, dat lnan moving day, paske anpil antrepriz ameriken kòmanse ane kontablite yo nan jou sa a ak kontra ki ekspire nan jou sa a, travayè ki oblije demenaje a (soti nan tèm (en) moving day ) pou jwenn travay. Grèv jeneral 1e me 1886, ate pouse pa anachis yo, te swiv anpil[5] . Yo anviwon 340 000 atravè peyi a.

Nan Chicago, grèv la te pwolonje nan kèk konpayi, epi 3 mai 1886, yon manifestasyon te koz twa grevis nan konpayi McCormick Harvester. Nan demen, yon mach pwotestasyon te fèt e nan aswè pandan dispèsyon an t ap fèt masak la nan Haymarket Square te fèt.

Fourmies yo tire .

An 1889, IIe Entènasyonal Sosyalis la te reyini nan Pari, nan okazyon santenè Revolisyon fransèz la ak Ekspozisyon Inivèsèl la.

Anba lidèchip Jules Guesde ak Pati Travayè Frans li a (Guesde te envante tèm nan "jou ferye travay» an 1890 ) ak sou pwopozisyon Raymond Lavigne, Entènasyonal sa a te deside nan 20 juillet 1889 pou fè chak 1 me yon jou manifestasyon ak objektif pou diminye jounen travay la a uit èdtan (sa vle di 48 èdtan pa semèn, dimanch sèlman). ke yo te koupe) [6] .

1e me 1890, evènman an selebre nan pifò peyi yo, avèk patisipasyon divès kalite.

1e me 1891, nan Foumi, nan Nò, an Frans, manifestasyon an tounen yon trajedi. Lame a (rejiman 145e ak 84e enfantri ) tire sou travayè yo epi kite nèf mò (gade Fiziyad Fourmies ak Afè Clichy ). Avèk nouvo dram sa a, 1e me pran rasin nan tradisyon lit travayè ewopeyen yo. Militan yo make yon roz sovaj wouj ( Rosa canina oswa Rosa rubiginosa ), yon flè tradisyonèl ki soti nan Nò, nan memwa san ki te koule a ak an referans a Fabre d'Églantine.

Aranjman[modifye | modifye kòd]

Eksepte Ostrali, lavèy Premye Gè Mondyal la, dire travay legal yo nan peyi endistriyalize yo, lè li egziste, yo te toujou 10 èdtan alewè menm 12 oswa 14 èdtan an Frans.

Nan lane 1917, aprè Revolisyon Oktòb la, gouvènman bolchevik la te etabli jounen 8 èdtan ak semèn 48 èdtan [7] .

Se pandan peryòd ant lagè yo ke lejislasyon sa a te mete an plas nan peyi endistriyalize yo e ke lide yon lejislasyon entènasyonal te parèt [8] .

23 avril 1919, sou pwopozisyon gouvènman Clemenceau a, ki te pè yon grèv jeneral, Sena fransè te ratifye lwa uit èdtan an [9] e sa te fè 1e me 1919 yon jou ki chome.

Òganizasyon Entènasyonal Travay, ki te fonde nan lane 1919, tire enspirasyon nan lwa sa a pou Konvansyon no 1 sou dire travay .

Nòt ak referans[modifye | modifye kòd]

  1. Tartakowsky, Danielle (2014-11-01). « 24. Le 1er Mai ». Histoire des mouvements sociaux en France (La Découverte): 270–282. 
  2. 2,0 2,1 et 2,2 Rowan Cahill. « The Eight Hour Day and the Holy Spirit ». Workers Online (in anglais). Labor Council of N.S.W. Archived from the original on 2011-09-27. Retrieved 2024-05-01. 
  3. Bénédicte Manier, Le Travail des enfants dans le monde, La Découverte, 2003, chap. I « Le travail des enfants dans l’histoire », p. 5-16.
  4. Paul Bairoch, Victoires et Déboires, tome I, Modèl:Coll., 2001 (1997), p. 616
  5. Normand Baillargeon, L'ordre moins le pouvoir, Éditions Agone, (lire en ligne), p. 99-100
  6. Adrien Veber, « Le Premier Mai », La Revue socialiste, vol. 19,‎ , p. 564 (ISSN 0035-4139, lire en ligne)
  7. Cécile Lefèvre. Note sur les notions de chômage et d'emploi dans les années 1920 et 1930 en URSS. Cahiers du monde russe : Russie, Empire russe, Union soviétique, États indépendants. 1997, volume 38, n° 38-4, p. 617-627
  8. Najib Souamaa, « La loi des huit heures : un projet d’Europe sociale ? (1918-1932) », Travail et Emploi, no 110,‎ (lire en ligne, consulté le )
  9. Najib Souamaa, « La loi des huit heures : un projet d’Europe sociale ? (1918-1932) », Travail et Emploi, no 110,‎ (lire en ligne, consulté le )

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Sou lòt pwojè yo :

Atik ki gen rapò[modifye | modifye kòd]