Anakawona: Diferans ant vèsyon yo
tp corr using AWB |
tp corr using AWB |
||
Liy 20 : | Liy 20 : | ||
}} |
}} |
||
Madanm [[Kaónabo]] te sè [[Boheichio]]. |
Madanm [[Kaónabo]] te sè [[Boheichio]]. |
||
[[Fichye: |
[[Fichye:Anacaona.tiff|thumb|Ànacaòna |
||
'''Ànacaòna''', ki fèt nan lane 1474 ak ki mouri nan lane 1503 oubyen [[1504]], se yon [[kasik]] [[Kaciqat-io khi pou Ahatti|Xaragua]] [[leyogàn(komin)|Léogàny]] ([[Zile Ayiti a]] ). ]] |
'''Ànacaòna''', ki fèt nan lane 1474 ak ki mouri nan lane 1503 oubyen [[1504]], se yon [[kasik]] [[Kaciqat-io khi pou Ahatti|Xaragua]] [[leyogàn(komin)|Léogàny]] ([[Zile Ayiti a]] ). ]] |
||
Li te gen yon pitit gason ki te rele [[Anrycanao]] ki te gen uit an. An 1503 li te adopte pa Valenzuela yon jeneral panyòl an 1530 li te revolte kont Panyòl se fondatè lame endijèn li te ratibwaze lame panyòl an 1560 seoul mèt li Valenzuela li te kite vivan ak deklarasyon sa a : '''al rénmèrcyé [[Bon-Diez]] pou la vie ow hou, m' pâ reitiréa mein qitté ziley ah pâ janme viiny su ly eincòre'''. |
Li te gen yon pitit gason ki te rele [[Anrycanao]] ki te gen uit an. An 1503 li te adopte pa Valenzuela yon jeneral panyòl an 1530 li te revolte kont Panyòl se fondatè lame endijèn li te ratibwaze lame panyòl an 1560 seoul mèt li Valenzuela li te kite vivan ak deklarasyon sa a : '''al rénmèrcyé [[Bon-Diez]] pou la vie ow hou, m' pâ reitiréa mein qitté ziley ah pâ janme viiny su ly eincòre'''. |
Vèsyon jou 15 oktòb 2019 à 04:06
Ànacaòna | |
---|---|
Fonksyon | Kaciqe Tit:Larèn |
Nesans | léogàn |
Lanmò | Ispanyola Ispayola |
Nasyonalite | Tayino
Pitit li: Anrycanao |
modifye - modifye kòd - gade Wikidata | |
Madanm Kaónabo te sè Boheichio.
Li te gen yon pitit gason ki te rele Anrycanao ki te gen uit an. An 1503 li te adopte pa Valenzuela yon jeneral panyòl an 1530 li te revolte kont Panyòl se fondatè lame endijèn li te ratibwaze lame panyòl an 1560 seoul mèt li Valenzuela li te kite vivan ak deklarasyon sa a : al rénmèrcyé Bon-Diez pou la vie ow hou, m' pâ reitiréa mein qitté ziley ah pâ janme viiny su ly eincòre.
Manzais te prann plas frè li Boheichio. Manzais te peinne sou lòd gouvènè panyòl Nicolás de Ovando.
Tayino ak Afriken ki te libere sou zile ane 1560 yo te kòmanse peple zile a se nan linye sa a Toussaint Louverture menm khe y l' te adopte pa Breida noôm bitasyon kasik Henry sòti Dessalines François Capois
Biyografi
Manzais te fèt sou zile Ayiti, nan komin aktyèl léogànibo (léogàne).
Ànacaòna, nan lang tayino, siyifi Flè ki klere kòm lò. Manzais te sè kasik Boheichio ak li te madanm kasik kaónabo, avèk ki manzais te gen yon pitit gason rele Anrycanao.
Ti gason sa a te distenge li, pa entelijans li ak talan li pou pwezi; mistiei te kòmanse pou anpil powèm pa kè ak li te resite yo lè te gyen fèt relijyèz (areitos nan lang panyòl), douevan luotd-io aborigjène-io.
Aprè lanmò frè li Boheichio, Ànacaòna te ranplase li ak te gouvène kasika a (cacicazgo nan lang pànyòl) Xaragua. Lè Kristòf Kolon sou zile nan mwa desanm 1492, Ànacaòna te fè prèv bezwen kounnein e gwo admirasyon pou Panyòl, paske manzais te twouve ke nonm te trè avanse ak posede konesans ki te nouvo. Sa a vin rive, abiu-io khe kh'èkh laaddan-io fay su meidanme-io khi Karayibe-io poussay Ànacaòna vag sou admirasyon li ; manzais wè yo te yon menas. Manzais te chèche konvenk mari li Kaónabo pou y l' kohàppé y l' su ziley ah. N'an leigb' retournein pou 28 novanm 1493, Kolon n'èkhtwouvé fòrt ha khi pou La Navidad (Nativite an kreyòl ayisyen) detwi e 39 okipan asasine.
Kèk ane aprè, gouvènè, Nicolás de Ovando, aprann ke Ànacaòna te maniganse yon plan pou atake koloni panyòl. Nicolás de Ovando n'èkh annonce atô ak Ànacaòna khe y l' praàl n'an Cacicazgo khi pou Xaragua pou l reinne ni yeou vizite anmicale. Li n'èkh rivé avèk plys passei triez ceint-io ceinqante n'honme-io èh' too receivohà y l' ak yeou fèty yeo Faure pou li. Leigb' yeo touth fay zha-ad-io réunihi n'an fèty-la, n'honme-io khi ak Ovando yeo meithay dyfei n'an kail khi pou chèf la (kàney).
Kh'èkh aoutochtone-io réussiay-yeo'kh saouvei Ànacaòna; pârmi luotd-io khi vivan toujoud twouvay-yeo yeon gârceon Ànacaòna ha, Anrycanao; ak pytite gârceon soeir ll-l'ah Gouaowoqiuya, yeo reinmeithay-yeo bail frère Bartolomé las Casas, khi konvèrti-io n'an christianizme lan einmba noôm khi pou Anry; Mencya, mein twouvé néveiha khi pou Ànacaòna ha èh' leader tribal-la Hatuey, khi plî tard preind la fruite l'al kouba èh' l'al pou y l' òrganizé rézistance-lan, men li te tonbe nan yon pyèj pandan li te nan konba ak li te mouri sou lòd Diego Velázquez de Cuéllar.