Rony Gilot

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Rony Gilot
Image illustrative de l’article Rony Gilot
Nesans
Gran Gozye
Lanmò (ak 80 ane)
Ayiti
Nasyonalite ayisyen

Rony Gilot, ki fèt 7 janvye 1941 nan Gran Gozye (Ayiti) epi ki mouri 6 oktòb 2021 (Ayiti), se yon ekriven Medsen, chirijyen, politològ, anseyan ayisyen.

Biyografi[modifye | modifye kòd]

Li ekri liv politik konsène Ayiti. Rony Gilot te ekri kenz (15) liv. Li revize istwa diktati Duvalier a epi li pataje ak lektè li yo, daprè memwa li, aksyon prensipal figi politik tranzisyon an, soti nan François Duvalier rive nan Jovenel Moïse.

li te retounen Pòtoprens nan laj anviwon 5 an, kote li te rete ak yon matant. Nan moman sa a, li te kwè tèt li predestinasyon yo dwe yon prèt, ak Frè yo nan Petit-Séminaire Collège Saint-Martial la, kote li te edike, te pran li anba kontwòl yo. Li pral antre nan lekòl apostolik nan Petit-Séminaire nan klas sizyèm lan, men nan klas katriyèm lan li pèdi vokasyon li.

Epi, li etidye medsin. Sou 27 out 1966, li te nonmen doktè rezidan nan chiriji nan Lopital Jeneral la nan Pòtoprens. Answit, li ta sèvi kòm pwofesè-monitè nan semyoloji nan Fakilte a Medsin ak Famasi (FMP) nan Inivèsite Leta Ayiti (UEH) epi li vin yon doktè sèvis chirijikal nan lopital la nan Inivèsite Leta an Ayiti soti nan 1969 a 1982.

Rony Gilot te eli twa (3) fwa, ant 1973 ak 1986, depite inamovib nan sikonskripsyon Tyòt-Gran Gozye ak Ansapit. Ansyen Minis Kowòdinasyon ak Enfòmasyon ant 1978 ak 1979, li se yon Divalyeris pèsistan men li pa yon fanatik. Nan plizyè liv li te tou eseye fè limyè sou peryòd sa a trè enpòtan nan istwa nou an. Manm Konsèy Nasyonal Aksyon Jean-Claudis (CONAJEC), Rony Gilot te yon manm nan Asanble Nasyonal konstitiyan ki te ekri Konstitisyon 27 out 1983. Manm fondatè ak sekretè jeneral Pati Pwogresis Nasyonal la (1985), Rony Gilot te vis-prezidan Pati Nasyonal Repibliken an (PNR) an 1993 anvan li te sekretè jeneral pati Aksyon Demokratik pou konstwi Ayiti: (ADEBHA) ant 2000 ak 2004.

Doktè Gilot se yon temwen privilejye nan politik yo nan peyi Ayiti. Li te ansyen konsiltan Konsèy Elektoral Pwovizwa a (KEP) ant 2001 ak 2004, konseye politik espesyal pou Prezidan Sena a ant 2001 ak 2004, epi an 2006, Rony Gilot te chèf kabinè prezidan Chanm Depite yo pou peryòd la soti nan 2006 rive 2011. Answit li te direktè kabinè Premye Minis Garry Conille, ki moun li tou konsakre yon liv an 2012. Li te sèvi tou kòm yon manm nan kabinè a Prezidan Sena a (2012-2014), sekretè jeneral adjwen nan Prezidans lan pou yon ane an 2016. Depi avril 2014, li te Sekretè jeneral nan Sena a.[1]

Zèv li yo[modifye | modifye kòd]

  • 1989 : Au gré de la mémoire. François Duvalier, le mal-aimé, edisyon Le Béreen, 21 chapit (ISBN 978-9993532576)[2]
  • Au gré de la mémoire : Jean-Claude Duvalier, l’ingénuité captive
  • Au gré de la mémoire : Jean-Claude Duvalier, la chance galvaudée
  • 1992 : Au gré de la mémoire : Gary Conille, le passage d’un météore, (ISBN 978-9993532583)
  • 2013 : Au gré de la mémoire : Roger Lafontant ou la destinée tragique d’un fauve politique, edisyon Fondation JBE, (ISBN 978-9993532668)
  • Au gré de la mémoire : Henri Namphy ou le rhum amer de la bamboche démocratique
  • Au gré de la mémoire : Leslie F. Manigat ou les infortunes du risque calculé
  • Jocelerme Privert ou les conjonctions mytérieuses de la destinée[3]
  • Au gré de la mémoire : Jovenel Moïse ou la chronique d’une chute toujours imminente
  • Au gré de la mémoire : Prosper Avril ou l’ambition fracassée
  • Au gré de la mémoire : Youri Latortue et Joseph Lambert à tire d’aile au firmament du Sénat
  • À ceux-là, il faudra aussi ajouter : Un geste trempé de larmes, Tome I
  • La foulée conquérante
  • Un geste trempé de larmes, Tome II : Les frénésies de l’adolescence
  • Un geste trempé de larmes, Tome III : La verge d’airain
  • 2021 : La volupté sacrilège de l’autocratie

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. (franse) fr Winnie Hugot Gabriel (6 oktòb 2021). « Rony Gilot est mort ». lenouvelliste.com. Retrieved 11 oktòb 2021. 
  2. (franse) fr Sindy Ducrépin (14 jen 2017). « François Duvalier, le mal-aimé au gré de la mémoire de Rony Gilot ». lenouvelliste.com. Retrieved 11 oktòb 2021. 
  3. (franse) fr Wébert Lahens (5 jen 2017). « « L’Année Privert » selon le Dr Rony Gilot ». lenouvelliste.com. Retrieved 11 oktòb 2021. 

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]