Referandòm ayisyen an 1971

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Referandòm an 1971 nan Ayiti se te yon desizyon politik diktatè François Duvalier te vle nan lòd yo apwouve modifikasyon konstitisyonèl yo ki pèmèt li nonmen pitit gason li kòm siksesè lejitim li nan pouvwa. Li gen pwoblèm kadyovaskilè (dezyèm kriz kadyak). François Duvalier vle lejitimize siksesyon li e ofri pitit gason li pouvwa prezidansyèl la.

2 janvye 1971, pandan diskou nouvèl ane a, François Duvalier (sou non Papa Doc) te anonse ke pitit gason l i, Jean-Claude Duvalier (rele Bebe Doc), ta dwe siksesè li nan tèt pouvwa ayisyen an.

Rapidman depite yo te adopte 13 atik yo amande Konstitisyon Ayiti an 1964 deja lajman modifye pa François Duvalier ak ratifye nan referandòm ayisyen an 1964.

Youn nan nouvo atik yo diminye laj minimòm yon prezidan ayisyen a 18 an.

31 janvye 1971, votè ayisyen yo te rele pou vote pou apwouve tout chanjman konstitisyonèl sa yo pa referandòm.

Rezilta konsiltasyon sa a pa etone.

"Wi" te genyen ak 2.391.916 bilten vòt zewo an favè "Non" a.

Chwa Nonm bilten Pousantaj votè yo
Wi 2,391,916 100.00%
Non 0 0.00%

Se poutèt sa, chanjman konstitisyonèl Divalye a a ratifye.

21 avril 1971, François Duvalier te mouri.

22 avril 1971, Jean-Claude Duvalier te vin prezidan Ayiti.

Referans[modifye | modifye kòd]

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]