Modèl:Vèrtyèra

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Battail Vèrtyèra
ziley ahatti Qisqeyànoh boiho anvan Christofh kolonmb khi teid vîn reilé ziley ah Hispànyola khe Francé-io tay vîn reilé sen-donmengue aprei libbérasyon noun Dessalines tournein ak noôm Ahyti ah

Battail-la khi pou fòrt Vèrtyère-io seid s'ak déwouléa n'an Vèrtyère-io tooprei khi pou Kap-Francéa n'an nòrd khi pou ancyenna kolóniy francéa khi pou Sen-Donmengue (journein joudiha Ahyti), joud'kh 18 noveinmbe 1803. L'y rattiboyzeid twoupe-io konmandé-io pâr gjénéral-lan khi pou Rwochanmbeaou èh' ak zha-ad-io khi pou gjénéral Zeinme Zacka Deicalinoho khi siyifiy seid Bon-Diez ak fòrcy li khi apy' deilivré n' Jean-Jacques Dessalines, chèf libbéraliste, né n'an marwónagje. Zha-ad seid té dèrnyèra battail-la khi pou Expédisyon khi pou Sen-Donmengue.

Rézistance gàrceon pâ kanmpé khi pou twoupe-io khi leivé kanmpé Dessalines kh'apy' meinnein-io èh' kontribusyon khi pou 9e brigade konmandéa pâr Frankanaho kappoha n'an victohà finale-la tuyé Rwochanmbeaou. An 1806 Dessalines mouried einmpoyzóné kail Pétion èh' Capois mouried n'an pont-rwougjy peindan ll-l' preind nouvèl einmpéreir ha mouried l'apy'eintré Pòrt-èkh pou-Preincy pou y l' viiny vangjé lanmòrt Dessalines tooledriez lanmòrt zha-ad-io guenllein main la france tranmpé laaddan-io. Pou vangjé lanmòrt gjénéral Rwochanmbeaou.