Mitoloji ayisyèn

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Vodou ayisyen se yon melanj sinkretik rityèl Katolik Women yo devlope pandan peryòd kolonyal franse a, ki baze sou kwayans tradisyonèl afriken yo, avèk rasin nan tradisyon Dawome, Kongo ak Yoriba, ak enfliyans folklorik ki soti nan pèp endijèn Tayino ann Ayiti. Lwa a, oswa espri avèk ki Vodouyizan travay ak pratike, se pa bondye men sèvitè Bondye Kreyatè Siprèm. An akò avèk enfliyans franse-katolik lafwa a, vodouyizan yo se pou pifò monoteyis, kwè ke Lwa yo se gwo fòs ak pwisan nan mond lan avèk ki moun kominike ak vis vèsa, sa ki gen kòm rezilta yon relasyon senbyotik ki gen entansyon pote tou de moun ak Lwa a tounen bay Bondye. "Vodou se yon pratik relijye, yon lafwa ki lonje dwèt sou yon konesans entim nan Bondye, epi ki ofri pratik li yo yon mwayen pou antre nan kominyon avèk Divinite a, atravè yon rityèl dans, chante ak lapriyè ki toujou ap evolye."

Istwa ak orijin vodouyis ann Ayiti[modifye | modifye kòd]

Vodou soti nan kwayans animis tribi Yoriba yo nan Benen. [1]

Rityèl Vodou

Genyen an total 180 Lwa nan relijyon Vodou a, chak nan yo pote yon non ak yon fonksyon espesifik ak eksklizif. Pa egzanp, "Gede" [2] se lespri lavi ak lanmò ki gen devwa pou separe nanm ak kò moun lè lè a rive epi veye simetyè yo tou. 

Nosyon ki gen rapò[modifye | modifye kòd]

  • Asagwe - Dans Vodou ayisyen te konn onore Lwa.
  • Avalou - ("siplikasyon") Dans Vodou ayisyen
  • Koko Makak - Vodou ayisyen aplike. Li se yon baton, ki sipoze kapab mache poukont li. Pwopriyetè yon Koko Makak ka voye li nan fè komisyon. Si yo itilize li pou frape yon lènmi, lènmi an ap mouri anvan douvanjou.
  • Gangan, oungan - prèt ayisyen. Yo mennen pèp yo nan danse, tanbou, ak chante pou envoke Lwa a.
  • Gede - fanmi lespri ki gen rapò ak lanmò ak fètilite.
  • Gine - apre lavi Ayisyen. Li se tou kote lavi te kòmanse ak kay la nan lespri yo.
  • Lwa - Espri Vodou ayisyen.
  • Manbo - Prètès ayisyèn ki, ansanm ak oungan, dirije rityèl Vodou yo epi envoke Lwa a.
  • Pakèt kongo - cham ki fèt avèk matyè òganik ki vlope nan twal, ki gen entansyon reveye Lwa a.
  • Petwo - fanmi agresif ak lagè nan lespri
  • Rada - fin vye granmoun, fanmi benefik nan lespri
  • Ton-ton Makout, yon fraz mitolojik ayisyen ki vle di "moun bogey" (literalman : "Tonton Bagman ").
  • Ville au Camp - ("Kay nan jaden yo") kapital la anba dlo nan Lwa a.

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. Weber, A. S. (desanm 2018). « Haitian Vodou and Ecotheology ». Ecumenical Review 70 (4): 679–694. doi:10.1111/erev.12393. 
  2. Scalora, Sal (mas–avril 1993). « A salute to the spirits ». Americas 45 (2): 26. 

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]