Enèji ewolyèn

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Yon moulen nan kwen yon pwen dlo.
Twa turbin van nan kwen yon wout tè.
Yon bato navige sou dlo.
millss itilize enèji van pou pwodui farin ak enèji mekanik pandan ke tibin vantransfòme li an enèji elektrik.

Enèji van se enèji van, ki gen fòs kondi (enèji sinetik) yo itilize nan mouvman kannòt navige yo ak lòt machin. oswa transfòme pa mwayen yon dèlko van, tankou yon tibin van oswa yon moulin van, an divès kalite enèji ki ka itilize. Enèji van se yon enèji renouvlab.

Enèji van se yon sous enèji tanzantan ki pa pwodui sou demann, men dapre kondisyon Meteo; Se poutèt sa li mande pou ranplasman pwodiksyon oswa enstalasyon depo pandan peryòd li yo nan indisponibilite. Sa yo ka prevwa ak jistis bon presizyon.

Pati nan pouvwa van nan pwodiksyon elektrisite mondyal la te rive nan 6.5% nan 2021 epi yo estime a 7.2% nan 2022. Pouvwa van an se sitou devlope nan Lachin (36.2% nan total mondyal la an 2022), Etazini (20.9%) ak Almay (6.0%). Peyi yo kote pati nan pouvwa van nan pwodiksyon elektrisite pi wo a nan 2022 se Denmark (54%), Pòtigal (27.3%), Wayòm Ini a (24.7%), Espay (21.5%) ak Almay (21.3%). Pati Lachin nan nouvo enstalasyon an 2022 te kanpe nan 48.5%. Apre anviwon 40 ane devlopman, vanyan an te travèse papòt senbolik yon terawatt kapasite enstale nan mond lan nan .

Etimoloji[modifye | modifye kòd]

Mo "van" vle di « ki opere anba aksyon van an ». Li pran nan men Aeolus, bondye van yo nan mitoloji grèk. Mo a parèt nan XVIIIe syèk pou deziyen gip eoliyen an epi yo itilize pou dekri dèlko van yo soti nan 1907 kòm "motè van" oswa "machin van"[1].

Istwa[modifye | modifye kòd]

Itilizasyon enèji van lèzòm se ansyen.

Enèji van yo te itilize depi lèzòm mete vwal nan van an[2]; pi ansyen itilizasyon enèji van an se voile: endikasyon sijere ke li ta te itilize nan Aegean Lanmè osi bonè ke lè Modèl:11yèm milenè BC la). BC[3]. Populasyon Oseyani a te gendwa fèt pa navige[4]. Kòd Hammurabi, ki date alantou 1750 av. J.-K., deja mansyone windmills jenere enèji mekanik[2]. Machin sa yo te itilize pou moulen grenn ak ponp dlo te devlope nan teritwa Iran, Afganistan ak Pakistan soti nan 9e syèk[5],[6].

Nòt ak referans[modifye | modifye kòd]

Nòt[modifye | modifye kòd]

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. « Wind: definisyon "van" ».
  2. 2,0 et 2,1 (nan) Etonan kochon sovaj yo, Pwen esansyèl teknoloji, (ISBN 9783898967662).
  3. « Atis navigasyon nan Antikite », Académie des Inscriptions et Belles-Lettres,‎ , p. 89-101
  4. Hélène Guiot, « Konstriksyon bato tradisyonèl polinezyen. Dimansyon kiltirèl yon pwosesis teknik », Techniques & Culture,‎ , p. 35-36.
  5. (en) Teknoloji Islamik: Yon istwa ilistre, (ISBN 0-521-42239-6).
  6. Van, Dlo, Travay: Ansyen ak Teknoloji Milling Medyeval, (ISBN 90-04-14649-0).

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Sou lòt pwojè yo :

Filmografi[modifye | modifye kòd]

Liv- piblikasyon[modifye | modifye kòd]

Dokiman ki itilize pou redaksyon atik la : dokiman ki ititlize kòm sous pou redaksyon atik sa.

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]

  • Wiki Éolienne Base de connaissances sur l'énergie éolienne
  • Ressources en ligne par l'Association mondiale de l'énergie éolienne (World Wind Energy Association - WWEA)