Paul Eugène Magloire

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Aller à la navigation Aller à la recherche


Paul Eugène Magloire
Image illustrative de l’article Paul Eugène Magloire
Fonksyon prezidan Ayiti
Nesans
Katye Moren, Kap Ayisyen
Lanmò (ak 93 ane)
Pòtoprens Ayiti
Nasyonalite ayisyen

Paul Eugène Magloire, ki fèt Erreur de script : la fonction « modelDate » n’existe pas. nan Katye Moren nan Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri Erreur de script : la fonction « modelDate » n’existe pas. nan Pòtoprens (Ayiti),[1], se yon politisyen ak yon militè ayisyen. Li se premye Prezidan Repiblik Ayiti eli pa vòt inivèsèl.[2]

Premye chèf lapolis Pòtoprens, li te patisipe an 1946 nan junt militè ki te prezide pa Jeneral Frank Lavaud. Ansuit, li te fè pati opozisyon prezidan Dumarsais Estimé, ki te vle pwolonje prezidans li, e li te fonde Mouvman Travayè Peyizan (MOP), ki te vin prensipal pati opozisyon an.

Apre revokasyon Estimé nan , li antre ankò nan gouvènman pwovizwa Lavaud, aprè sa li te deklare tèt li kandida pou premye eleksyon prezidansyèl pa vòt inivèsèl. Li te genyen men anba devan sosyalis ak kominis ak konsèvatè.

Sou pouvwa depi 1950 pou rive 1956, li te modifye konstitisyon an epi mete sou pye, pa referandòm, yon nouvo rejim repibliken ki te distenge bò kote li rejim prezidansyèl, kidonk kraze ak palmantè. Ayiti vin tounen yon destinasyon touristik pandan manda li. Se gouvènman li a ki aplike vòt fanm yo. An 1954, Siklòn Hazel te ravaje yon pati nan peyi a. Lajan sekou yo vòlè li ak popilarite li tonbe. Li fini manda li men li pa kanpe pou re-eleksyon. Li kite pouvwa nan mitan yon kriz politik. Aprè prezidan nasyonalis François Duvalier te pran tout pouvwa yon ane apre, li te kite peyi a epi li te etabli avèk fanmi li nan Nou Yòk. Li mande pou reziste kont rejim divalieris la.

Nan , pandan chit Divalye yo, li te retounen ann Ayiti e li te patisipe nan tabli yon nouvo gouvènman. Ansuit, li te rantre nan politik Jeneral Henri Namphy, e li te vin yon konseye ofisyèl nan lame a. Nan , pou katrevendizyèm anivèsè li, li te jwenn distenksyon ki ra Marshal Ayiti.

Lè l mouri nan , a laj 94 ane [3], li te resevwa yon antèman nasyonal.

Prezidans Repiblik la[modifye | modifye kòd]

Eleksyon[modifye | modifye kòd]

Alòske jent militè an 1950 te sèlman vize pou eli Magloire, ki te vin tounen kolonèl, nan eleksyon , li te demisyone nan jent la e li te deklare tèt li kandida pou prezidan. Li te ranpòte eleksyon an gwo kont sosyalis ak kominis ak konsèvatè yo, kidonk li te vin premye prezidan ayisyen eli nan peyi ak vòt inivèsèl (anvan dat sa a prezidan an te eli pa palman an). Se konsa, li se premye Chef Deta Ayisyen eli demokratikman.

Refòm[modifye | modifye kòd]

Magloire ak Prezidan Dominiken an Rafael Trujillo an 1951.

Sou pouvwa a, li modifye konstitisyon an epi mete kanpe yon nouvo repiblik [ [ Semi-prezidansyèl|rejim semi-prezidansyèl]] epi li fikse manda prezidansyèl la nan sis ane, renouvlab yon sèl fwa.

Nan kòmansman ane 1950 yo, Ayiti te nan tout pwogrè. Avèk Gè Kore di a ak ekonomi li a ak pri ki wo nan manje twopikal yo, peyi a te fè eksperyans yon peryòd lapè entèn ak pwosperite finansye. Nan moman sa a, Magloire te nan wotè a nan popilarite li. Se yon peryòd tou lè vag touris debake sou plaj Ayiti.

Li gouvène ak estabilite relatif. Li mete nan prizon ansyen prezidan Daniel Fignolé. Li te trè popilè nan kòmansman manda li a epi li te vwayaje aletranje[4].

Politik antikominis li a te resevwa yon resepsyon favorab nan men gouvènman Ameriken an, an patikilye nan men Prezidan Eisenhower, ki te sipòte gouvènman ayisyen an. Opoze ak nasyonalis, li alòske li eseye soulaje tansyon ak rejim diktatoryal Rafael Trujillo.

Politik etranje[modifye | modifye kòd]

Nan , Prezidan an ak madanm li Yolette te debake nan Washington kote Vis Prezidan Richard Nixon ak madanm li te akeyi yo. Sa a se kòmansman vizit leta koup prezidansyèl la ke koup Eisenhower resevwa yo nan White House. Nan onè yo, prezidan Ameriken an ofri yon dine abondan eta ak kòtèj.

Lè sa a, yo te resevwa Magloire nan Kongrè a kote li te adrese de chanm yo ki te reyini nan yon sesyon espesyal. Apre Washington, koup la vizite Nashville, Chicago, Boston ak New York[5].

Zèv li yo[modifye | modifye kòd]

  • Sa li fè pou peyi a

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. (en) « Paul-Eugène Magloire, Prezidan Ayiti », sur geni_family_tree
  2. (en) « Paul Magloire | prezidan Ayiti », sur Encyclopedia Britannica
  3. Associated Press, 16 /world/paul-magloire-former-haitian-ruler-94.html "Paul Magloire, ansyen chèf ayisyen, 94", 16 jiyè 2001.
  4. Pa egzanp, nan , yo te resevwa li nan sa yo te rele lè sa a "asanble lejislatif la" nan Quebec: [http ://www.assnat.qc.ca/fr/patrimoine/chronologie/chrono69.html paj] Asanble Nasyonal Quebec.
  5. « HaitianTV | Paul Magloire », sur www.haitiantv.com

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]