Ayiti Cheri
|
|
|---|
|
Tèks sa ki rele Ayiti Cheri an devlòpman. Li mande pou nou patisipe nan redaksyon li pou li pe sa vini yon bon tèks, yon referans nan kreyòl ayisyen. Ede nou devlope li epitou patisipe nan diskisyon sou li nan paj diskisyon sa Diskite:Ayiti Cheri |
|
|
|---|
|
Atik Ayiti Cheri sa a an devlòpman. Li bezwen tradui, diskite sou li nan Diskite:Ayiti Cheri |
Haïti Chérie est une chanson patriotique d'Haïti créée par Othello Bayard en 1920.
La chanson fut écrite sous le nom de "Souvenir d'Haïti". Othello Bayard a composé la musique et écrit les paroles qui résonnent comme un écho dans le cœur et la mémoire collective du peuple haïtien.
Si elle n'est pas l'hymne national haïtien, qui est La Dessalinienne, elle n'en demeure pas moins un hymne patriotique, populaire et affectif pour le peuple haïtien.
Le texte fut rédigé en créole haïtien.
La chanson fut reprise en anglais par le chanteur américain Harry Belafonte, et en français par le chanteur francophone Georges Moustaki.
[edite] Paroles
"Haïti chérie" ou "Ayiti cheri" ou encore "Souvni Dayiti"
Premye kouplè
- Haïti cheri, pi bon pays pase ou nan pwen.
- Fok mwen te kite ou pou mwen te kab konprann valè w,
- Fok mwen te manke ou poum te kab apresye w,
- poum santi vrèman tou sa ou te ye pou mwen.
- Gen bon solèy, bon rivyè et bon brevaj,
- an ba pye bwa ou toujou jwenn bon lonbraj,
- gen bon ti van ki ban nou bon ti frechè,
- Haïti Thomas, se you peyi qui m'est chè.
Dezyèm kouplè
- Lò w nan peyi blan, ou gen you vye frèt ki pa jam bon.
- Et tout la jounen ou oblije pé boule chabon.
- Ou pa kab wè klè autan syèl la ret en dèy
- Et pendant si mwa tout pye bwa pa gen yen fèy.
- Nan peyi mwen, gen yen solèy pou bay chalè.
- Diran lane, tout pié bwa pe bay lonbraj,
- bon briz de mè toujou soufle sur nos plages.
- Haïti Thomas, se you peyi qui m'est chè.
Twazyèm kouplè
- Kan w nan peyi blan ou wè tout figu you sèl koulè.
- Nan pwen milatres, bel marabou, bel grifon kreyol.
- Ki rinmin bel robe, bon poud et bon odè,
- ni bel jenn negres ki konn di bon ti pawol.
- Nan peyi mwen, lò tout bel moun sa la yo
- sòti lan mès ou sòti nan sinema,
- se pou gade, se pou rete dyol lolo,
- a la bon peyi se ti Haïti Thomas!
Katryèm kouplè
- Lò ou nan pays blanc, ou pa wè mango ni coque du tout,
- Nan poin sapoti, ni bel caïmite vèt ou violèt.
- Nan poin zannanna, ni bel ti pomme cajou
- ki ban nou bon noix pou nou fè bon ti tablette.
- Ou join zorange ki sòti en Italie,
- min ki finnin, ki toujou moitié pouri.
- En Haïti, sa si bon sé koupé dwèt;
- Et sous ce rapport, nou bay tout lòt pays fwèt.
Senkyèm kouplè
- Lò ou nan pays mwen, koté ou passé tout long chemin,
- Sé bonjou kompè et makonmè et pitit la yo?
- Sa'n pa wè konsa, manyè rentré ti brin,
- Poun bwè ti kichoy, pou nou joué deux ti kout zo.
- Fin' bay lan min, sé rentré nan gran palé,
- sé politik, sé mauvaise situation,
- Sa pou nou fè, sé pou nou pran li koul yé,
- min bon dié si bon, la ban nou bénédiction.
Sizyèm kouplè
- Lò ou lan pays blanc, si ou pé prominnin, nuit kou jou,
- Tout moun pé maché pressé pressé wa di sé chin fou.
- Koté yo pralé, pouki yap kouri kon sa?
- Yo pé pèdi temps, yo pa jam di: "Kouman sa"?
- Nan pays mwen, moun pas rété avec l'heu.
- Gen libèté, ou gen temps pou pran frécheu.
- Koté ou passé, sé bonjou, sé bay lan min.
- Moun pa jam pressé, yo causé tout long chemin.
Setyèm kouplè
- Lò ou en Haïti, ou pa jam manqué temps pou soufflé.
- Sak pa fèt jodi, ou kab fè li demin si ou vlé.
- Quand demin rivé, kél bon ou kél pa bon,
- sa pa fè an yen tout moun kon di bon dié bon.
- En Haïti, moun pa jam désespéré.
- Nou gen la foi nan you Dieu ki pa jam manti.
- Nap fè jodi quand demin pa assuré,
- a la bon pays, oh! mon Dieu sé HaïtiCatégorie:Musique haïtienne