Rioni
Rioni yo, pafwa yo rele yo Rion (an géorgien Rivyè Georgian an ) se prensipal rivyè nan lwès Georgia . Li pran sous li nan mòn Kokaz yo, nan rejyon Racha a, epi li koule nan lwès pou l vide nan Lanmè Nwa a, nan nò vil Poti . Vil Kutaisi, ansyen kapital Colchis la, sitiye sou bò li yo.
Istwa
[modifye | modifye kòd]Nan jewografi grèk antik la, basen vèsan Rioni an te koresponn apeprè ak rejyon istorik yo te rele Colchis la, ki te pafwa pote non Aeaea tou, ki soti nan zile deltaik kote wa Aeetes ak sè li Circe te rete nan lejann Toison d'lò a, nan bouch rivyè a .
Ansyen Grèk yo te rele Faz Rioni an (an grèk ansyen) : Φάσις / Phásis ) pou kou ki pi ba a, ak Rhéon pou kou ki pi wo a. Lè yo te dekouvri, sou bò larivyè a, yon zwazo sovaj ki rele galinase, yo te rele zwazo sa a φασιανός, ki vle di " Zwazo faz ", an laten phasianus, kidonk non franse a " fazan » [1] .
Li ta pran non li nan men Phasis, pitit gason Helios, titan solèy la, ak Oseyanid Ocyrhoe a, ki te di ki te swiside lè li te lage kò l nan dlo li yo, epi ki te pote non Arcturus anvan swisid sa a [2] .
Se Hesiod ki te mansyone Faz la pou premye fwa nan Teogoni li a. Pita, ekriven tankou Anaximander, Apollonius of Rhodes ( Argonautica ), Virgil ( Georgics ), ak Aelius Aristides te konsidere li kòm limit ki pi lès nan lanmè navigab ke Grèk yo te konnen. Socrates, nan Phaedo [3], refere a mond lan kòm sitiye "ant Poto Èkil yo ak Faz la." Grèk yo te konsidere rivyè sa a tou kòm fwontyè ant Ewòp (nan nò, bò dwat) ak Azi (nan sid, bò gòch), epi dlo navigab li yo te pèmèt maren yo vwayaje monte rivyè a soti nan Lanmè Nwa a rive nan Lès. Dapre Strabon, se nan VII syèk anvan Jezikri yo te mansyone Faz la pou premye fwa nan tèks grèk la. syèk Anvan Jezikri -C. Grèk yo te fonde vil Phasis, kounye a Poti, nan bouch Phase la, yon vil pò ki te rete majoritaireman grèk jiska ane 1920 yo [4] .
Nòt ak referans
[modifye | modifye kòd]- ↑ Voir Définitions lexicographiques et étymologiques de « faisan » dans le Trésor de la langue française informatisé, sur le site du Centre national de ressources textuelles et lexicales).
- ↑ Pierre Grimal, Diccionari de mitologia grega i romana - Barcelona: edicions de 1984, 2008, p. 394. (ISBN 9788496061972).
- ↑ Phédon, 109b.
- ↑ en Otar Lordkipanidze, Phasis : The River and City in Colchis, ed. Franz Steiner, Allemagne, 2000(ISBN 3-515-07070-2).