Richard Wagner
Biyografi
[modifye | modifye kòd]Wilhelm Richard Wagner, li te fèt 22 me 1813 nan Leipzig e li mouri 13 fevriye 1883 nan Venice, se te yon konpozitè, direktè teyat, ekriven ak chèf òkès Alman nan peryòd romantic la, li patikilyèman li te konnen pou katedral katòz opere ak dram lirik li yo, kote dis pi gwo yo jwe regilyèman pandan Festival anyèl li te kreye an 1876 la e ki fèt chak ete nan palè festival Bayreuth la, ke li menm te konsevwa pou egzèkisyon zèv li yo. Li se tou, otè plis pase ven liv filozofik ak teyori.
Li menm ki konpoze mizik la e li ekri nan stabreim liv yo nan opera li yo, pami yo Tristan und Isolde, ki konsidere kòm pwen depa pou prensipal pwogrè mizik yo nan 20yèm syèk la, ak L'Anneau du Nibelung, yon festival sèn nan yon prològ (L'Or du Rhin) ak twa jou (La Walkyrie, Siegfried ak Le Crépuscule des dieux), kote konsepsyon an chanje abitye epòk la konsyan pou ale, selon pawòl Wagner tèt li, nan yon « atizay total », yon travay atistik total, yon spektak konplè ki melanje dans, teyat, powezi ak atizay vizyèl, nan yon melodie kontinyèl ki itilize leitmotivs.
Lavi li ki bèl tankou yon rèv ak etranj pèmèt li pran plizyè wòl: revolisyonè pòv, k ap kouri devan lapolis, gason ki gen fanm anpil, konfidant pèsonèl wa Louis II Bavari, kritik ak analis mizikal, entelektyèl – zanmi Mikhaïl Bakounine – ki te afekte pa antisémitism nan epòk li a, ki apre lanmò li, nan yon kontèks totalman diferan, nazi yo pral itilize; konpòtman li ak zèv li kite kèk moun endiferan. Li gen menm talan pou fè zanmi nan sèk atistik ak entelektyèl tankou li gen pou transfòme yo an lènmi, li konnen kijan pou kreye eskandal menm jan ak antouzyas, li pwovoke opinyon ki divize epi souvan anflame pami moun li te viv avèk yo.
Se konsèp atistik avant-gard li yo ki te gen yon enfliyans desizif nan evolisyon mizik depi nan mitan lavi li. Richard Wagner konsidere kòm youn nan pi gwo konpozitè opera nan 19yèm syèk la e li gen yon plas fondamantal nan istwa mizik oksidantal la.