Relasyon ant Repiblik dominikèn ak Ayiti

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Aller à la navigation Aller à la recherche

Relasyon ant Repiblik Dominikèn ak Ayiti refere a relasyon diplomatik ant Repiblik Dominikèn ak Repiblik Ayiti. Relasyon yo depi lontan te konplèks akòz gwo diferans kiltirèl ant de (2) nasyon yo ak pataje yo nan zile a nan Ispayola, ki se yon pati nan Achipel nan Gwo Zantiy nan rejyon Karayib la. Estanda nan k ap viv nan Repiblik Dominikèn an konsiderableman pi wo pase an Ayiti. Migrasyon Ayisyen pòv yo ak gwo diferans kiltirèl yo te kontribiye nan yon konfli ki la depi lontan.

Istwa[modifye | modifye kòd]

Pre-endepandans[modifye | modifye kòd]

Malgre ke li te gen vas diferans demografik ak kiltirèl depi peryòd kolonyal la, moun Repiblik Dominikèn ak Ayiti te pafwa alye ak lènmi, toujou ap chèche domine Hispayola. Konfli yo te kòmanse pandan peryòd kolonyal la epi yo te vin konfli militè ak politik ant de (2) gouvènman yo. [1] Divizyon politik zile Ispayola an dwe an pati pou lit ewopeyèn an pou kontwòl Nouvo Mond la nan 17yèm syèk la, lè Lafrans ak Espay te kòmanse goumen pou kontwòl sou zile a. Yo rezoud dispit yo nan lane 1697 pa divize zile a nan de (2) peyi [2]. Li pa te pase 19yèm syèk la ke Ayiti te vin endepandan de Lafrans 1 janvye 1804. Ayiti panyòl, predesesè nan Repiblik Dominikèn, te vin endepandan nan Espay nan 1 desanm 1821, aprè plis pase 300 ane nan dominasyon panyòl.

Nan fen 18yèm syèk la, koloni franse a te sitou peple avèk esklav nwa afriken ki te pale kreyòl, yon lang ki sòti nan lang franse ak lang afriken yo, ak ki pratike vodou, yon relijyon enfliyanse pa espirityalite Afrik de Lwès. Sepandan, moun ki rete nan koloni an panyòl, ki te reprezante mwens pase yon senkyèm nan popilasyon an nan koloni an franse, te majorite Blan ak milat katolik women ki pale lang panyòl. [3] Nan mitan revolisyon ayisyen an, Espay te bay pati panyòl la nan Ispayola an Frans pou yo te fè peyi konkeri an Ewòp. Sa a te pwofondman anwole Santo Domingo nan lit revolisyon ayisyen an, pandan ke Lafrans te chèche sèvi ak nouvo akizisyon li yo kòm yon baz pou lite revòlt lan. An 1801, lidè ayisyen Toussaint Louverture te chache kontwole estrateji franse a nan okipe Santo Domingo. Anvan yo te rive twoup franse yo, lame li a te ale bò solèy leve epi byen vit te pran ansyen koloni panyòl la. Lè fòs fransèz yo te ateri ane annaprè a avèk objektif pou yo te sezi tout zile a, yo pa te kapab sezi Santo Domingo. Sepandan, yo jere yo rete nan Santo Domingo. Fòs fransèz nan Santo Domingo te menase souverènte ayisyèn e gouvènè franse a nan Santo Domingo te pwovoke Ayiti lè li te pèmèt kolon yo pran esklav Ayisyen. An 1805, prezidan ayisyen Jean-Jacques Dessalines te reyaji avèk yon envazyon san fay nan Santo Domingo. Dominiken yo ekspilse Franse yo nan lane 1809 ak re-enkòpore tèt yo nan anpi an Panyòl. [4]

Endepandans kout ak inifikasyon Ispanyola (1821-1844)[modifye | modifye kòd]

9 novanm 1821, koloni panyòl Santo Domingo te ranvèse pa yon gwoup rebèl anba kòmandman José Núñez de Cáceres, ansyen administratè koloni an [1] , [5] pandan li tap pwoklame endepandans lan Wayòm Espay nan dat 1 desanm 1821 [6]. Nouvo nasyon an te rele Repiblik an Ayiti panyòl (panyòl : República del Haití Espanol ), Ayiti te gen non endijèn nan zile a .

Jean-Pierre Boyer, chèf Ayiti.

Yon gwoup ofisye militè dominiken te vote an favè nasyon ki fèk endepandan k ap antre nan Ayiti pandan yo tap chache estabilite politik anba prezidan ayisyen Jean-Pierre Boyer. Dominiken yo pa te okouran ke Boyer te fè yon konsesyon pou Franse yo ak yo te dakò pou peye Lafrans pou teritwa ki te pèdi nan Ayiti. Boyer te dakò peye yon sòm de 150 milyon fran (plis pase de (2) fwa sa ki Lafrans te akize Etazini pou teritwa a pi gwo nan Louisiana an 1803). Ayisyen yo ta dwe peye pou rete lib nan Franse.

Pandan venndezan okipasyon ayisyèn, Ayisyen aplike sa kèk Dominiken konsidere kòm yon rejim militè brital. Yo te itilize lang franse a sou lang panyòl e lame a te fèmen Inivèsite Santo Santo de Aquino. Anplis de sa, lame ayisyèn an konfiske tout tè a ak pwopriyete nan legliz la ak enpoze sèvis militè obligatwa. Peryòd difisil sa a pou Dominiken yo te kreye konfli kiltirèl lang, ras, relijyon ak tradisyon nasyonal ant Dominiken ak Ayisyen. Anpil Dominiken te devlope rankin kont Ayisyen, ke yo konsidere kòm opresè yo.

Yo nan lòd yo ranmase lajan pou konpansasyon an menmen nan 150 milyon fran ke Ayiti te dakò pou peye pou ansyen kolon franse ak ki te pita redwi a 60 milyon fran, Ayiti te enpoze taks lou sou Dominiken yo. Kòm Ayiti pa te kapab bay kòrèkteman ekipman pou lame li yo, fòs yo okipasyon lajman siviv pa rekizisyon oswa konfiske manje ak pwovizyon anba menas nan zam. Tantativ pou redistribiye peyi yo te nan akwochaj avèk sistèm pwopriyete kominal peyi (terrenos comuneros), ki te kreye avèk ekonomi an bèt, ak esklav ki fèk emansipe yo te blese nan gen kiltive rekòt lajan kach an akò avèk Kòd la Riral. nan Boyer. [7] Nan zòn riral yo, administrasyon ayisyèn an te jeneralman twò inefikas pou aplike pwòp lwa li yo. Se nan vil Santo Domingo ke efè okipasyon an te santi pi fò, e se isit la ke mouvman pou endepandans lan te kòmanse. Konstitisyon ayisyèn an entèdi tou moun ki pa sitwayen yo gen tè. Sepandan, li te pwoteje sitwayen yo ki te konnen yo posede tè soti nan lòt moun ki ta ka yo te eseye pran tè sa yo nan men yo. Daprè konstitisyon yo, li te ilegal pou yo refize pwopriyete yon sitwayen ki te deja posede li. Pifò nan yo emigre nan Kiba, Pòtoriko (sa yo de (2) yo te byen panyòl nan moman sa a) oswa nan Gran Kolonbi, anjeneral avèk ankourajman nan ofisyèl ayisyen yo, ki akeri tè yo. Ayisyen, ki asosye Legliz Katolik Women an avèk mèt esklav franse yo ki te eksplwate yo anvan endepandans yo, yo te konfiske tout pwopriyete legliz la, te depòte tout moun legliz etranje epi koupe lyen avèk moun legliz ki rete nan Vatikan an. Inivèsite Santo Domingo, ki te manke elèv ak pwofesè, te oblije fèmen epi peyi a te soufri yon vòl masiv nan kapital imen.

Byenke okipasyon an efikasman elimine esklavaj kolonyal la epi etabli yon Konstitisyon enspire pa Konstitisyon Etazini nan tout zile a, plizyè rezolisyon ak dispozisyon ekri yo te ekspreseman vize pou konvèti Dominiken klas mwayèn nan sitwayen dezyèm klas : restriksyon sou mouvman, entèdiksyon sèvis piblik, kouvrefe lannwit, enkapasite pou vwayaje nan gwoup, entèdiksyon òganizasyon sivil yo ak fèmti endefini nan Inivèsite Eta a (akize sa a se yon òganizasyon sibvèsif) tout te mennen nan kreyasyon mouvman pou defann separasyon fòse Ayiti san konpwomi.

Gè endepandans dominikèn (1844-1856)[modifye | modifye kòd]

Bato "Separación Dominicana" pandan batay nan Tortuguero, pa Adolfo García Obregón.

Sou 27 fevriye 1844, moun ki rete nan Santo Domingo mete yon fen nan plis pase de (2) deseni nan movèz jesyon ayisyen pa pwoklame endepandans yo ak akèy ekzil gwo defandè nan nasyonalis dominikèn, Juan Pablo Duarte. Nouvo gouvènman an te frape rapidman pa yon envazyon Ayisyen sou twa (3) kote, ki te repouse avèk siksè pa yon lame dominikèn an plis ke, ki pa sou zam e ki te antrene, ki te anba lòd rich elevè Jeneral Pedro Santana. Dominiken yo te bat Ayisyen nan lanmè ak sou tè. Premye batay naval la te fèt 15 avril 1844. Twa (3) bato dominikèn anba lòd Juan Bautista Cambiaso te bat yon briganten ayisyen ak de bato sou kòt la nan Azua. Batay naval la pa sèlman pwoteje sòlda dominiken yo ki te batay nan Azua, men li te asire tou dominasyon marin dominikèn an pou rès lagè a. Ayiti pa te rekonsilye avèk pèt la nan de (2) tyè moun ki pale panyòl soti nan lès zile a Ispayola. 9 mas 1849, prezidan ayisyen Faustin Soulouque te mennen 10,000 sòlda pandan yon envazyon nan Repiblik Dominikèn. Fòs Soulouk yo te bat epi yo dwe fè bak, kite dèyè yon tras de piyaj ak destriksyon. [8] Prezidan dominikèn Buenaventura Báez te lanse yon ofansif naval kont Ayiti pou anpeche menas yon nouvo envazyon. Maren li yo, ki te dirije pa avantirye a franse Fagalde, atake kòt ayisyèn an, piye vilaj bò lanmè jiska Cap Dame Marie, ak touye ekipaj ki mouri nan bato lènmi te kaptire. Fagalde te deklanche kòt sid Ayiti a, men sèl repons Soulouque a te imedya pou limen lari nan kapital la avèk bwa chandèl pou selebre premye sak li [9]. Nan mwa novanm 1855, Soulouk, ki te pwoklame Anperè Faustin I nan yon anpi ayisyen ke li te espere elaji nan Repiblik dominikèn, te anvayi vwazen li ankò fwa sa a avèk yon lame 30,000 moun ki piyej ak mache sou twa (3) kolòn. Nan mwa janvye ane annaprè a, yon kontenjan ayisyen nan 6,000 sòlda yo te bat anpil nan vil fwontyè Ouanaminthe. Plis pase 1,000 moun te mouri ak anpil te blese. [10] Aprè yon viktwa dominikèn nan 8,000 defansè nan Sabana Larga soti nan 22,000 Ayisyen, dènye ayisyen an pouse tounen sou fwontyè a. Depi lè sa a, relasyon ant Repiblik dominikèn ak Ayiti te enstab. [11]

Masak pèsi a: kout kouto a oubyen el corte nan lang panyòl(1937)[modifye | modifye kòd]

Nan mwa oktòb 1937, reklame ke Ayiti te akèyi ansyen opozan dominiken yo, Rafael Trujillo te bay lòd pou yon atak sou fwontyè a, li te touye dè dizèn de milye Ayisyen pandan yo tap eseye chape. Kantite moun ki mouri toujou enkoni, men kounye a yo estime a ant 20,000 [12] ak 30,000. [13] Pouki yo rele masak sa Perejil ou byen masak pèsi a, se paske sou baz move prononsiyasyon mo pési a nan lang panyòl yo te distenge Ayisyen ak Dominiken.

Sou bò dominiken, moun ki dekri mas mas la nan el corte, "koupe a", pandan y ap Ayisyen yo rele li kou kouto a, "le coup de couteau". Temwen yo semèn sa a te rapòte ke yo wè jan Ayisyen yo te kouri atravè larivyè touprè Dajabón kòm yo te eseye jwenn an sekirite nan Ouanaminthe, jis lòt bò fwontyè a ayisyen. Sòlda yo te swiv yo nan larivyè a pou yo te touye yo, k ap koule sou san ak kò pou plizyè jou. [14] Aprè premye masak la, pon an ant nasyon yo te fèmen, anpeche nenpòt ki chape ak agrave bilan.

Peryòd aktyèl[modifye | modifye kòd]

Faktè kiltirèl ak ekonomik[modifye | modifye kòd]

Nan mitan 20yèm syèk la, ekonomi de (2) peyi yo te konparab. Depi lè sa a, ekonomi dominikèn an ap pwogrese pandan ke ekonomi ayisyèn an deteryore. Ralantisman ekonomik la an Ayiti se akòz faktè tankou lit pouvwa entèn yo, rapid kwasans popilasyon, degradasyon anviwònman ak anbago komès. Jodi a, Ayiti se peyi ki pi pòv nan Emisfè oksidantal la. Li manke resous ak dansite popilasyon an Ayiti byen depase sa ki nan vwazen li yo. Malgre voye misyon nan men Nasyon Zini depi ane 1990 yo, kondisyon terib pèsiste pou kenbe lapè.[15]

Baryè lang la se yon faktè enpòtan nan disonans kiltirèl, ak panyòl ke yo te lang prensipal la pale nan lès Ispayòl (Repiblik dominikèn), pandan y ap pale franse ak kreyòl ayisyen nan lwès (Ayiti). Orijin se yon lòt faktè detèminan nan relasyon Dominiken-Ayisyen yo. Konpozisyon etnik popilasyon dominikèn an se 73% milat,[16] 16% blan ak 11% nwa,[17] pandan 95% popilasyon ayisyèn an nwa.[18]

Ekonomi dominikèn an tou plis pase 600% pi gwo pase ekonomi ayisyèn an. Revni anyèl per capita estime a $ 1.300 dola an Ayiti ak $ 8.200 dola nan Repiblik Dominikèn.[19] Divèjans ki genyen ant nivo devlopman ekonomik ant Ayiti ak Repiblik dominikèn fè fwontyè yo pi kontraste de tout fwontyè nan mond Lwès la e li evidan ke Repiblik dominikèn konnen youn nan pi gwo pwoblèm migrasyon ilegal nan Amerik la. [20]

Migrasyon ayisyen nan Repiblik Dominikèn[modifye | modifye kòd]

Ayisyen sou fwontyè ant Ayiti ak Repiblik Dominikèn.

Kèk koperasyon fwontyè egziste nan domèn tankou sante, biznis ak enfrastrikti. Anpil Ayisyen vwayaje nan Repiblik dominikèn pou jwenn travay sezon oswa alontèm pou voye lajan fanmi yo. Kèk nan travayè ayisyen sa yo, ansanm ak dominiken ki gen orijin ayisyèn, te rapòte diskriminasyon kont majorite popilasyon dominikèn an. Lòt Ayisyen ki ta renmen jwenn travay rete an Ayiti paske yo te pè diskriminasyon sou lòt bò fwontyè a. [21]

Migrasyon te fèt depi ane 1920 yo, lè travayè ayisyen yo te ankouraje aktivman pou yo travay nan endistri sik prensipal la nan Repiblik dominikèn. Avèk modènizasyon ki te kòmanse nan ane 1960 yo, li te pran mwens travayè, ak lòt endistri ak sèvis dominiken yo te kòmanse anplwaye plis travayè ayisyen, yon sous nan travay bon mache epi mwens reglemante avèk mwens pwoteksyon legal yo. Anpil fanm ayisyèn jwenn travay nan kay dominikèn ak gason ayisyen nan sit konstriksyon dominikèn, souvan ki lakòz demenajman yon fanmi tout antye. [21]

Yon gwo kantite travayè imigran ayisyen yo te kontinye ap viv nan Repiblik dominikèn pandan plizyè jenerasyon. De (2) gouvènman yo pa te kapab dakò sou yon kad legal pou fè fas ak nasyonalite pitit pitit sa yo, pou yo kite apeprè yon milyon moun ki desandan ayisyen nan apatrid Repiblik dominikèn, kidonk limite aksè yo nan swen sante, edikasyon ak opòtinite pou travay.[21]

Byenke migrasyon Ayiti a nan Repiblik dominikèn an benefisye ekonomikman pou toulède peyi yo, li se youn nan prensipal kontribitè a tansyon ant de (2) peyi yo ; Imigrasyon ilegal an Ayiti gen yon gwo enpak sou pèp dominiken an. Sa a te lakòz santiman anti-ayisyen ak mefyans nan pèp ayisyen an. Yon lòt pwoblèm pou migrasyon ayisyèn an nan Repiblik dominikèn se ke li bwouye sitwayènte a. Faktè migrasyon sa a afekte pa sèlman ekonomi dominikèn an, men tou kilti li. [22]

Travèse fwontyè a se byen fasil, avèk yon sèvis otobis chak jou soti nan Santo Domingo nan kòt nò a ak sid Ayiti. [23] Anpil nan fwontyè a rete trè ouvè, avèk travèse regilye nan mache sou tou de (2) bò. [24] Li posib yo kouvri yon gwo pati nan wout la ak yon otowout nò-sid travèse fwontyè a. [25]

Tranblemanntè 2010 an Ayiti[modifye | modifye kòd]

Aprè tranblemanntè 12 janvye 2010 devastate, anpil Ayisyen te chape anba fwontyè a pou evite efè tranblemanntè a. Gouvènman dominiken an te youn nan premye ki te voye ekip pou ede distribye manje ak medikaman pou viktim yo, e li te pi fasil pou Ayisyen jwenn viza pou tretman nan lopital dominiken yo. Pwodui pou yo te transpòte an Ayiti via Repiblik dominikèn ak anpil Ayisyen blese yo te trete nan lopital dominiken.[26]

Refijye ayisyen yo te akeyi ak sipòte pa anpil Dominiken, byenke relasyon yo deteryore paske yo rete nan Repiblik dominiken. Sa a te lakòz kèk Dominiken enkyete ke refijye tranblemanntè yo kontribiye nan krim k ap monte, twòp moun, kolera ak chomaj. Plis ak plis diskriminasyon te atribiye a kantite masiv nan refijye ayisyen nan Repiblik dominikèn an. Nan dènye ane yo, tansyon te vin pi mal, fòse òganizasyon Entènasyonal pou Migrasyon an ofri Ayisyen $ 50 dola chak, ak asistans adisyonèl pou reyentegrasyon yo, pou yo ka retounen an Ayiti. Plis pase 1,500 moun aksepte èd sa a epi retounen. [26]

Espò[modifye | modifye kòd]

Federasyon bezbòl Repiblik dominikèn ak Ayiti te dakò pou devlope ak ankouraje bezbòl an Ayiti (sitou nan fwontyè a), kwè espò se yon eleman devlopman pou ankouraje lapè ak ranfòse amitye e respè youn pou lòt ant de (2) pèp yo. Avèk sipò Ministè Espò Repiblik dominikèn, prezidan Federasyon bezbòl dominikèn (FEDOBE) te di : "Sa pèmèt federasyon nou an reyalize rèv li genyen pou li ede Ayiti nan bezbòl." Li te pwomèt pou mete Federasyon ayisyèn an an kontak avèk òganizasyon entènasyonal yo. Antrenè yo pral voye an Ayiti pou kou teknik, abit ak makè pa Federasyon an bezbòl dominikèn, pandan y ap Federasyon ayisyèn an ap sipòte lojistik nan fòmasyon ak pwogram fòmasyon. [27]

Referans[modifye | modifye kòd]

  1. 1,0 et 1,1 Lancer, Jalisco. « The Conflict Between Haiti and the Dominican Republic ». AllEmpires. Archived from the original on 2015-12-11. 
  2. Wucker, Michele (1999). « Roosters ». Why the Cocks Fight: Dominicans, Haitians, and the Struggle for Hispaniola. New York: 1st. p. 13. ISBN 978-0-8090-9713-5. LCCN 98-25785. OCLC 40200381. 
  3. Encyclopedia of U.S. - Latin American Relations. CQ Press. 2013. p. 274. 
  4. Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience. Oxford University Press. 2005. p. 423. 
  5. Horváth, Zoltán (2014-06-21). « Haiti: Historical Flags ». Flags of the World. OCLC 39626054. Archived from the original on 2015-09-28. 
  6. Gates, Henry Louis; Appiah, Anthony (1999). « Dominican-Haitian Relations ». Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience. Retrieved 2007-12-24. 
  7. Terrenos comuneros arose because of “scarce population, low value of the land, the absence of officials qualified to survey the lands, and the difficulty of dividing up the ranch in such a way that each would receive a share of the grasslands, forests, streams, palm groves, and small agricultural plots that, only when combined, made possible the exploitation of the ranch.” (Hoetink, The Dominican People: Notes for a Historical Sociology transl. Stephen Ault Pg. 83 (Johns Hopkins Press: Baltimore, 1982)
  8. Pan-African Chronology II: A Comprehensive Reference to the Black Quest for Freedom in Africa, the Americas, Europe and Asia, 1865-1915. McFarland. 1998. p. 99. 
  9. Baur, John E. (1949). « Faustin Soulouque, Emperor of Haiti His Character and His Reign ». The Americas (Cambridge University Press): 143. 
  10. Smith, Matthew J. (2014). Liberty, Fraternity, Exile: Haiti and Jamaica after Emancipation. UNC Press Books. p. 81. 
  11. Moya, Pons Frank. 1977. Historia Colonial de Santo Domingo. 3rd ed. Santiago: Universidad Catolica Madre y Maestra.
  12. Dove, Rita (1997). « Writing ‘Parsley’ ». Introspections: American Poets on One of Their Own Poems. Bread Loaf Anthology. Middlebury, Vermont: 1st. p. 78. ISBN 978-0-87451-773-6. LCCN 97-19542. OCLC 36842447. On October 2, 1937, Raphael Trujillo had ordered 20,000 Haitian cane workers executed because they could not roll the ‘R’ in perejil, the Spanish word for parsley. 
  13. Cambeira, Alan (1996). « The Era of Trujillo: 1930–1961 ». Quisqueya la Bella: The Dominican Republic in Historical and Cultural Perspective. Perspectives on Latin America and the Caribbean. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 182. ISBN 978-0-7656-3305-7. LCCN 96-32355. OCLC 605229117. During the 1937 massacre ... anyone ... found incapable of pronouncing correctly ... became a condemned individual. This holocaust is recorded as having a death toll reaching thirty thousand.... 
  14. The SAGE Encyclopedia of War: Social Science Perspectives. SAGE Publications. 2016. p. 515. 
  15. Silver, Alexandra (19 janvye 2010). « Why Haiti and the Dominican Republic Are So Different ». Time. Archived from the original on 2015-06-12. 
  16. « DOMINICAN REPUBLIC ». Encyclopedia of the Nations. 
  17. Field Listing: Ethnic Groups § Dominican Republic. Central Intelligence Agency. 2015. ISSN 1553-8133. OCLC 644186015. Archived from the original on 2018-11-16. Retrieved 2019-09-06. 
  18. Field Listing: Ethnic Groups § Haiti. Central Intelligence Agency. 2015. ISSN 1553-8133. OCLC 644186015. Archived from the original on 2018-11-16. Retrieved 2019-09-06. 
  19. Bello, Marisol (21 janvye 2010). « Hispaniola comparison ». USA Today. Retrieved 9 oktòb 2016. 
  20. IMF - PIB per cápita (PPA) República Dominicana / Haití
  21. 21,0 21,1 et 21,2 Schaaf, Bryan (2009-05-21). « Haiti and the Dominican Republic: Same Island, Different Worlds ». Haiti Innovation. Washington, DC. Archived from the original on 2015-01-04. 
  22. Taylor, Erin B. (2013-12-25). « Generations of Haitian Descendents Made Stateless in the Dominican Republic ». The Huffington Post. Archived from the original on 2015-10-31. 
  23. Capital Coach Line bus from Port-au-Prince to Santo Domingo
  24. In Photos: Life at the Largest Border Crossing Between Haiti and the Dominican Republic
  25. Driving the Seam of Hispaniola
  26. 26,0 et 26,1 Childress, Sarah (31 out 2011). « DR to Haitians: get lost ». Retrieved 22 avril 2013. 
  27. « Acuerdan fomentar el béisbol en Haití ». Metro. 10 fevriye 2016. Archived from the original on 2019-05-16. Retrieved 25 me 2017. 

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]