Rapò sen yo nan vodou a an ayiti

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Sen yo nan vodou a an Ayiti: se yon fòm senkretis relijye ki baze sou vodou Afrik lwès pratike prensipalman an Ayiti. Moun ki pratike kilti sa yo rele vodouyizan oswa sèvitè lespri yo,vodouyizan yo kwè nan yon kreyatè siprèm. Daprè vodouyizan yo li pa entèvni nan zafè moun, se poutèt sa yo dirije adorasyon yo nan direksyon pou lespri yo ki anba bondye lwa. Chak lwa responsab yon aspè patikilye nan lavi a. Pèsonalite dinamik ak chaje nan chak lwa yo reflete anpil posibilite nan aspè yo nan lavi ke yo prezide. Nan lavi, chak jou vodouyizan yo itilize yon relasyon pèsonèl ak lwa yo nan bay ofrann kreyasyon lotèl pèsonèl ak objè devosyonel ak patisipasyon nan seremoni elabore nan misik ak posesyon lespri[1].

Vodou a soti en Afrik[modifye | modifye kòd]

Vodou an pran nesans nan yon rankont Rit tradityonèl bondye yoruba yo ak divinite Fon ak Ewe, pandan kreyasyon ak ekspansyon wayòm Fon Abomey nan 17tyèm ak 18tyèm syèk yo. Vodou se fondasyon kiltirèl pèp yo ki te desann pa siksesif migrasyon soti Tado al Togo. Mo vodou a soti nan tèm vodou nan lang Fon an, li gen plizyè òtograf daprè peyi yo daprè sa kolon yo rapòte fonetikman.

Vodou refere a tout bondye oswa fòs invisib ki gen pouvwa oswa byenveyans moun yo eseye konsilye, li se afimasyon an nan yon mond sipènatirèl,men tou seri a nan pwosede ki pèmèt yo antre nan yon relasyon ak li.

Li soti nan kolonyal fransè a nan mitan pèp yo nan Afrik lwès lè sa a, redwi nan esklavaj ak fòse yo konvèti nan krisyanis. Pratik relijye vodou kontanporen yo lye ak sa yo nan vodou Afrik lwès,jan Fons yo ak Ewes yo pratike, menm si yo entegre plizyè eleman tankou sinbolis soti nan Yorouba yo ak Kongo yo, kwayans relijye Tayino yo e menm enfliyans espirityèl Ewopeyen yo ki gen ladan Women yo Katolik ak mistik. An Ayiti kèk katolik konbine aspè vodou, yon pratik ki entèdi pa legliz e ke pwotestan ayisyen yo konsidere tankou mal. Vodou reprezante pou pifò ayisyen senbòl revolisyon esklavaj la.

Sen yo se moun ki distenge pa relijyon diferan pou elevasyon espirityèl yo epi yo ofri kwayans yo tankou modèl lavi akòz yon karakteristik pèsonalite, oswa yon konpòtman jije egzanplè. Kèk nan sen sa yo pote kalifikasyon mati (temwen) lè yo te peye ak lavi yo pou atachman yo nan lafwa yo. Enfliyans yon sen pafwa ale pi lwen pase espas pwòp relijyon li lè enfliyans moral li parèt inivèsèl. Venerasyon yon sen konstitiye yon temwayaj respè.

Rapò sen yo ak lwa yo nan vodou ayisyen an[modifye | modifye kòd]

Nou remake ke Congo yo te preske tout batize nan lafwa kretyen menm jan ak kreyòl yo, yo tout pote non sen yo paske fwa kretyèn nan te enpoze yo sa pou yo te pratike katolik nèg yo te twouve yo nan obligasyon pou yo te koube ak relijyon blan yo.

Se konsa yo te komanse idantifye sen yo ak relijyon pa yo kise vodou konsa nou vinn gen: Saint Georges kise lenglensou basen san lòm ki ak yon cheval blan ak yon kap ki tiye dragon an.

Saint Nicolas kise Wangòl.

Saint Christophe kise Legba.

Saint Antoine de Padoue kise Legba gran chimen.

Saint Joseph kise Legba Atibon.

Saint Jacques Le Majeur kise Ogou Feray, lòm ki sou yon cheval blan ki nan chan batay. Se yon gèrye e se gras li esklav yo te afronte kanon pandan gè endepandans lan.

Saint Jacques Le Mineur kise Ogou Chango.

Saint Jean l'evangeliste kise Ogou Balizan. Timoun ki gen yon mouton avèl ak yon espèt ki fèt an bwa nan men dwat li.

Saint Phillipe kise Ogou Batala.

Saint Abraham kise Ogou Badagri.

Saint Andre kise Danbala Wedo, lòm ki pote yon kwa an fòm yon iks.

Saint Hulrick kise Agwe Tawoyo.

Saint Isidore kise Kouzen Azaka Mede.

Saint Antoine Le Laboureur kise Legba met kafou, lòm ki pote yon timoun sou bò dwat li.

Notre Dame des sept douleurs kise Èzili Freda Dahomey.

Notre Dame du perpetuel secours, Notre Dame d'altagrace kise Èzili Dantò.

Saint Veronique kise Ayida Wedo.

Sainte Phylogène kise Filoniz Lasirèn.

Sainte Brigitte kise Grann Brijit.

[2]https://mythologica.fr/vaudou/saints.htm[modifye | modifye kòd]

  1. Tremblay, Jean-Marie (2005-02-02). « Laënnec HURBON, Le statut du vodou et l histoire de l anthropologie ». Retrieved 2022-10-17. 
  2. Hurbon, Laennec (1987). « Vodou: A Faith for Individual, Family, and Community From Dieu dans le vaudou haitien ». Callaloo 15 (3): 787. ISSN 0161-2492. doi:10.2307/2932021.