Aller au contenu

Nana Asma'u

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Nana Asma'u
Tit noblès
Prensès (en)
Biyografi
Nesans
Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Sokoto (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Lanmò
Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Sokoto (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Nasyonalite
Empire de Sokoto (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Aktivite
Filozòf, Profesè, ekriven, powèt, fondateur ou fondatriceGade epi modifye done yo sou Wikidata
Papa
Ousmane dan Fodio (en)Gade epi modifye done yo sou Wikidata
Blòk done envalid nan module infobox : imaj

Nana Asma'u oswa Asma bint shehu Ousman dan Fodio 1793-1864 se te yon prensès peule, powèt ak pwofesè. Li se pitit fi fondatè Sokoto Sultanate a, Shehu Ousman dan Fodio ak yonn nan madanm li yo, Maimuna. Nana Asma'u inisye yon sistèm edikasyon pou fanm nan Sokoto. Li popilè tou pou ekri yon gwo kantite travay literè ak savan ak travay . Jodi a anpil moun konsidere l tankou yon egzanp yon fanm entelektyèl ak endepandan nan istwa Afriken Mizilman e li rete yon figi enpòtan nan nò Nijerya .

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Nana Asma'u te fèt alantou 1793. Li te rele Asma'u nan onè Asma bint Abu Bakr, pitit fi konpayon Pwofèt Muhammad la, Abu Bakr As-Siddiq . Nana Asma te gen yon frè marasa ki te rele Hassan ki te mouri an 1817 [1] . Anfans li te pase pandan jiad Usman dan Fodio (1804-1808), yon seri konfli ki te mennen kont wayòm Hausa yo. Apre Jiad la, Ousmane dan Fodio te etabli Sultanate Sokoto, yon anpi Islamik ki kouvri yon zòn 400 000 km2 , ki sitiye nan nò Nijerya jodi a. Nana Asma'u se pitit fi premye Sultan Sokoto ak sè dezyèm Sultan an, Mohammed Bello . Li marye ak Gidado b. Laima, ki te konpayon ak vizir Mohamed Bello ak li te gen senk pitit gason [1] .

Nana Asma'u te vin yon konseye pou frè l 'lè li te ranplase papa yo Ousman dan Fodio [2], konseye Mohammed Bello ak lantouraj li pandan tout rèy li jouk li mouri nan 1837, ansanm ak sè li Maryam ak Fatima ak madanm Ousman dan Fodio, Aïsha ak Hawwa. Vreman vre, apati 1805, fanm fanmi kalif la te vin trè enpòtan e yo te jwe yon wòl politik e yo te pwodui zèv literè nan Sokoto [3] . Asma'u te grandi nan yon fanmi entelektyèl mizilman ak literati, tankou frè l ', li te resevwa yon bon jan edikasyon Koranik. Ousman dan Fodio ak disip li yo, swiv tradisyon yo nan Qadiriyya Soufis yo, konsakre tèt yo nan pataje konesans, patikilyèman Sunnah la, tèks la Islamik ki rakonte lavi a nan pwofèt Muhammad. Pou yo, aprantisaj san ansèyman ta gen okenn sans, sa a se san dout youn nan faktè ki eksplike poukisa Nana Asma'u ki te grandi nan tradisyon sa a te bay anpil enpòtans pandan tout lavi li nan edikasyon fanm yo [4] . Menm jan ak anpil manm nan fanmi li, li te vin tounen yon otè prolifique.

Ekriven ak konseye

[modifye | modifye kòd]

Nana Asma'u te pale kat lang : Arab, Fulani, Hausa, ak Tamasheq epi metrize kilti ekri an Arab ak Ajami [5] . Li te kenbe plizyè korespondans nan lang sa yo ak remakab ki soti nan lòt vil nan kalifa a e menm pi lwen [6] . Kòm yon kolaboratè politik nan tribinal Sokoto Sultanate a, li te ekri plizyè tèks ki gen fonksyon, tankou lòt ekriti ki te pwodwi pa elit Sokoto, se te sèvi kòm yon gid nan fòm lan nan yon achiv pou jenerasyon kap vini yo nan chèf yo. Swasant zèv Nana Asma, ekri sou yon peryòd de 40 ane, te vin jwenn nou. Li te tire enspirasyon li nan pwezi tradisyonèl arab yo ansanm ak chante popilè Fulani, ki vle di jodi a, majorite powèm li yo [7] ekri an arab, Fulani ak Hausa ekri an karaktè arab [8] . Travay Nana Asma yo genyen ladan yo naratif istorik, epope, eleji, lamantasyon ak avètisman. Li te ekri anpil eleji kote li te glorifye travay papa l ak eritaj. Premye eleji li te ekri an 1830 e dènye a an 1865 [9] . Anplis ekriti literè li yo, Nana Asma te tradui anpil tèks nan lang ki pa arab, tankou kèk ekri pa frè l Mohammed Bello tankou : Kitàb al-Nisha ekri an 1836 [9] . Anplis, powèm li yo ki konsantre sou edikasyon Islamik te vin zouti pou anseye pèp la prensip debaz kalifa yo [10] . Istoryen yo te remake ke ekriti li yo souvan te gen repons a evènman ki te fèt nan moman yo te pwodiksyon an. Pa egzanp, nan 1821 li te ekri yon powèm nan Fulani ki te rele Fa'inna ma'a a'sur yasuran kont chèf Touareg Ibra ki te anvayi sultana a ak tou yon istwa pwoz ki rele Wakar Gewaye (" vwayaj la ”) sou jiad papa l [10] .

Edikasyon Fanm yo

[modifye | modifye kòd]

Politik edikasyon pou tifi te deja aplike pa Ousman dan Fodio. Nan fanmi relijye Mizilman li yo, manman l ak grann li te edike e te aprann fanm [11] . Ousman dan Fodio te konsidere ke edikasyon ak valè relijye yo ta dwe transmèt nan fanmi an, patikilyèman pa fanm, e pou rezon sa a li te an favè edikasyon yo nan mete ann aplikasyon mwayen pou pèmèt yo swiv ansèyman [11] . Fi Fulani ak fanm ki soti nan elit vil la, espesyalman fanm majinalize (fanm divòse pou egzanp) yo te patikilyèman ankouraje yo swiv ansèyman sa yo, Nana Asma u te pote fanm sa yo nan sekirite konplè ak respè [12] . Anvan jihad yo, Ousmane dan Fodio te anseye nan ti sèk komès Hausa, ak ansèyman li yo, ki te lajman swiv, te Lè sa a, ouvè a tou de fanm ak gason. Avèk siksè kanpay jiad yo apre 1808, enpòtans yo te bay kesyon edikasyon fanm yo te ogmante.

Referans

[modifye | modifye kòd]
  1. 1,0 et 1,1 {{Atik}} : paramètre « titre » manquant, paramètre « périodique » manquant, paramètre « date » manquanttitrepériodiquedate.
  2. Empty citation (help) .
  3. « Nana Asma'u and the 'yan taru movement ». Daily Trust (in anglais). 2017. .
  4. « Nana Asma'u ». Naked History (in anglais). 2017. Archived from the original on 2023-06-04. Retrieved 2025-03-29. .
  5. {{Atik}} : paramètre « titre » manquant, paramètre « périodique » manquant, paramètre « date » manquanttitrepériodiquedate.
  6. Natty Mark Samuels (2016). « Ode to Nana Asma'u: Voice and Spirit ». Muslim Heritage (in anglais). .
  7. Trabelsi, Attika (2020-05-19). « Nana Asma'u : ode au savoir partagé ». Lallab (in français). Retrieved 2024-10-10. 
  8. « Nana Asma'u and the 'yan taru movement ». Daily Trust (in anglais). 2017. .
  9. 9,0 et 9,1 {{Atik}} : paramètre « titre » manquant, paramètre « périodique » manquant, paramètre « date » manquanttitrepériodiquedate.
  10. 10,0 et 10,1 Aminu Tambuwal (2016). « Sokoto's religious moderation is rich lesson to a troubled world ». The Cable (in anglais). .
  11. 11,0 et 11,1 {{Atik}} : paramètre « titre » manquant, paramètre « périodique » manquant, paramètre « date » manquanttitrepériodiquedate.
  12. Empty citation (help)