Aller au contenu

Marcelle Tinayre

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

 

Marguerite Suzanne Marcelle Chasteau, ke yo rekonèt sou non Marcelle Tinayre, ki fèt Tulle nan dat 8 oktòb nan lane 1870 li mouri Grosrouvre nan dat kite 23 daou nan lane 1948, se yon fanm fransè,li se otè anpil woman nan enspirasyon antiklerikal la (anticlerical).Anpil kontrovès te rann li pran desizyon ki te fè li refize Lejyon Onè nan lane1908 la.

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Se te Pitit fi Émile Chasteau (1842-1918), yon desinatè, epi Louise Saigne (1850-1926), yon pwofesè lekòl nan Haute-Ouvergne, Marcelle Chasteau te renmen ekri depi bonè nan anfans ,li te toujou ankouraje pa grann li ki te ekri powèm ak manman l 'ki te konn ekri woman epi trete edikasyon . Nan lane 1884 li te pibliye ''Vivent les vacances'' [1] epi nan lane 1887 ''L'enfant gaulois'' [2], anba psedonim Charles Marcel .

Nan lane 1889, nan Pari, pent ak graveur Julien Tinayre . Soti nan inyon sa a te fèt kat timoun. : Louise (1890-1962), Suzanne (1891-1896), Noël (1896-1995), sculpteur, ak Lucile (1898-1992), avoka.

Li se gran sè Catherine Florentine Lucienne Chasteau, yon kritik atizay anba psedonim Lucienne Florentin pou jounal chak jou La Suisse nan Jenèv soti 1909 rive 1941 .

Li te rete regilyèman nan Vic-sur-Cère, kote li te etidye istwa a .

Li te kontribye nan fondasyon La Veillée d'Auvergne an 1908 e li te ekri atik pou laprès chak jou, sitou Jounal la (kote, depi 1911 rive 1914 li te kontribye nan nouvo paj la ". Fashion ", ak" Jounal Yon Fanm » pa doub literè Madeleine Mirande li ), osi byen ke Le Petit Journal, pandan Gran Lagè a <span title="Ce passage nécessite une référence (demandé le 6&nbsp;juin&nbsp;2021) ; voir l'aide."><span typeof="mw:Entity">[</span> ref.<span typeof="mw:Entity">&nbsp;</span>nesesè <span typeof="mw:Entity">]</span></span> . Catégorie:Article à référence nécessaire Li te frekante salon literè Madame Arman de Caillavet, kote li te rankontre moun literè tankou Paul Bourget ak Anatole France .

Nan lane 1904, li te youn nan ko-fondatè Prix Vie heureuse (avni Prix Femina) .

Nan lane 1905, li te pibliye La Rebelle (li sou entènèt ) ki abòde pwoblèm feminis, zafè andeyò maryaj, jalouzi kòm tèm prensipal ak fanm jounalis, manman marye, avòtman ak vyòl marital kòm tèm segondè... Josanne, marye ak yon gason ki malad ak anmè, gen yon lover ki pote yon ti kras lajwa nan aprantisaj li nan lavi pitit li. Li vèv, li siviv grasa travay li pou yon jounal ki mennen l rankontre otè yon liv feminis kote li ekri yon kolòn. Yo vin zanmi ak Lè sa a, rayisab, men otè a dwe simonte jalouzi li yo dwe konsistan avèk prensip li yo. Feminis defann nan limite, ak yon vizyon renmen anpil asimetri.

Nan lane 1911, li te patisipe nan yon seri konferans nan Salle des agriculteurs, rue d'Athènes nan konpayi Antonio de La Gandara , Duchesse Rohan, Madame Rostand, Henri de Rothschild, Léo Clarétie, Maurice Donnay, Massenet, André de Fourrières, elatriye.

Li vwayaje anpil, nan Latiki, Itali, Angletè, Aljeri, Tinizi kote li bay konferans. Nan Lagrès, li te ekri Persephone (1920) and The Shield (1922) .

Reyinyon jiri Grand Prix Flaubert pou literati nan Marcelle Tinayre (chita nan sant la) an 1923 ( Agence Meurisse / Fon BnF ).
  1. Empty citation (help).
  2. Empty citation (help).