Galileo Galilei

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Aller à la navigation Aller à la recherche


Galileo Galilei
Image illustrative de l’article Galileo Galilei
Non nesans Galileo Galilei
Fonksyon matematisyen
Nesans
Pisa
Lanmò (ak 77 ane)
Arcetri Itali
Nasyonalite italyen
Galileo Galilei fas a Enkizisyon womèn

Galileo Galilei, ki fèt 15 fevriye 1564 nan Pisa (Itali) epi ki mouri 8 janvye 1642 nan Arcetri (Itali), se yon matematisyen italyen.

Biyografi[modifye | modifye kòd]

Pami reyalizasyon teknik li yo, li te pèfeksyone ak eksplwate teleskòp la, yon amelyorasyon nan dekouvèt la Olandè nan yon teleskòp apwòch, fè obsèvasyon rapid ak bonè ki te fache fondasyon yo nan astwonomi. Sa a te syantis konsa mete tèt li kòm yon defandè nan apwòch modèl kopernikan nan linivè a, pwopoze yo adopte elizyozantris ak mouvman satelit. Obsèvasyon li yo ak jeneralizasyon sa yo te vini kont kritik nan filozòf Aristòt la, pwopoze yon jeyozant ki estab, yon klasifikasyon nan kò ak èt, yon lòd imyab nan eleman yo ak yon evolisyon reglemante nan sibstans ki sou, menm jan tou lekti a literal nan Bib la soti nan teyolojyen yo nan Legliz Katolik Womèn nan. Galileo, ki pa te gen okenn prèv dirèk sou mouvman an sou latè, pafwa bliye prekosyon an li te preche pa pwoteksyon relijye li yo.

Nan domèn matematik, "lang ki dekri nati a" li te rele "vle pou ekri matematik nan liv la nan linivè a" an 1623 nan opus li sou komèt, si Galileo pa te kontribye nan Pou avanse aljèb la, li te toujou pwodui pibliye ak remakab travay sou sekans yo, sou sèten koub jewometrik ak sou pran an kont nan endepandan li yo.

Pa etid li yo ak anpil eksperyans li, pafwa sèlman nan panse, sou balans lan ak mouvman an nan kò yon solid, an patikilye tonbe yo, tradiksyon rektilinè yo, inèsi yo, menm jan tou pa jeneralizasyon an nan mezi yo, an patikilye nan tan an pa isokwonis nan pandil la, ak rezistans nan materyèl, sa a chèchè toskan mete fondasyon yo nan mekanik ak kinematik ak dinamik. Li konsidere depi 1680 kòm fondatè a nan fizik, ki te vin premye a nan syans yo modèn egzak.

Zèv li yo[modifye | modifye kòd]

  • 1590 : De motu
  • 1606 : Le Operazioni del compasso geometrico et militare di Galileo-Galilei, nobil Fiorentino
  • 1610 : Discorso intorno alle cose che stanno in su l'acqua et che in quella si muovono
  • 12 mas 1610 : Sidereus Nuncius, magna longeque admirabilia spectacula prodens, etc.
  • 1613 : Storia e dimonstrazioni intorno alle macchie solari et loro accidenti
  • 1623 : Il Saggiatore nel quale con bilancia esquisita et giusta si ponderano le cose contenute nella libra astronomica et filosofica di Lotario Sarsi, etc.
  • 1632 : Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo
  • 1638 : Discorsi e Dimonstrazioni matematiche intorno a due scienze attenanti alla mecanica ed i movimenti locali

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Referans[modifye | modifye kòd]

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]