Aller au contenu

Fatou Bolli

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

 

Fatou Bolli, fèt nan lane 1952 nan Abidjan, se yon otè Ivwaryen . Yon pyonye nan literati fanm Afriken yo, li se youn nan premye otè ivwaryen yo an franse, ansanm ak Simone Kaya . Li se tou youn nan otè ki ra ki te abòde tèm maji nan Kotdivwa. yo rekonèt li pou woman li a "Djigbô", ki te pibliye nan lane 1976.

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Fatou Bolli te fèt Abidjan nan lane 1952 [1] . Li te travay nan Ajans pou Koperasyon Kiltirèl ak Teknik (ACCT) nan vil Pari [1] . Aprè Simone Kaya, Fatou Bolli se te dezyèm fanm ki ekri nan peyi Kotdivwa [2] .

Nan premye woman li "Djigbô", ki te pibliye nan lane 1976 pa "Centre d'édition et de diffusion africaines" (CEDA), Fatou Bolli trete sijè maji , , ak relasyon li ak relijyon Katolik ak Mizilman yo . Yon kesyon Lè sa a, ki pa t twò adrese nan literati Ivwaryen , . Woman sa a te yon siksè nan libreri lè li te pibliye [3] . Menm si Madeleine Borgomano, ki souliye enterè nan narasyon sitiyasyon entelektyèl Ivwaryen yo, souliye yon ekriti ke li konsidere kòm akademik . Daprè Jean-Marie Volet, arive an reta romansye fanm Ivwaryen yo se akòz yon diferans nan tretman ant lekòl ant tifi ak ti gason. Premye lekòl primè pou tifi parèt an 1938 (1905 pou ti gason). Diferans sa a otomatikman reflete nan arive fanm ivwaryen yo nan literati an fransè an 1976, alòske ekriven yo te pwodwi travay depi 1937, ak premye woman Bernard Dadié [4] .

Nan "Djigbô", li vle mete aksan sou aksyon pozitif bon majisyen yo, pandan l ap kondane represyon moun yo konsidere kòm move majisyen yo. Liv la rakonte istwa ki jan move majisyen yo te lakòz Mathilde, pitit fi yon notab, pou te ka rive atenn li . Nan ane 2000 yo, Fatou Bolli se te youn nan twa romansyè ki te fè fas ak tèm maji, ansanm ak Amadou Koné ak Paul Yao Akoto

Konsidere kòm youn nan pyonye yo nan literati fanm Ivwaryen ak Afriken [5] , , Fatou Bolli se youn nan fanm, ak Simone Kaya, ki te site nan Anthology of Ivorian Literature pibliye nan lane 1983 .

Li te travay nan Ajans pou Koperasyon Kiltirèl ak Teknik nan vil Pari [1] .

Djigbô, Editions Ceda Abidjan, 1981 (OCLC 21607631, lire en ligne).

Bibliyografi

[modifye | modifye kòd]
  • Empty citation (help) 
  • Empty citation (help) 
  • Empty citation (help) 
  • Empty citation (help) 
  • Empty citation (help) 
  • Empty citation (help) 

Pou verifikasyon

[modifye | modifye kòd]
  1. 1 2 3 « Bolli Fatou ». aflit.arts.uwa.edu.au. Retrieved 2023-03-18.
  2. Augustin Tapé (24 juillet 2025). « CÔTE D’IVOIRE LES FEMMES AFFICHENT LEUR PRÉSENCE Á TOUS LES NIVEAUX DE LA CHAINE DU LIVRE ». Gender Links For equality and Justice. Retrieved 18 mars 2023. Check date values in: |access-date=, |date= (help)
  3. Lory, Georges (1978-02-01). « Manhattan sous les tropiques ». Le Monde diplomatique (in français). Retrieved 2022-03-16.
  4. Erè nan sitasyon : Baliz <ref> pa valab ; nou pa bay tèks pou ref yo ki rele :2
  5. Coulibaly Brahima (12 août 2003). « Cote d'Ivoire: Littérature Ivoirienne : quand les femmes se révoltent ! ». AllAfrica. Retrieved 18 mars 2023. Check date values in: |access-date=, |date= (help)

Lyen deyò

[modifye | modifye kòd]