Léonie Coicou-Madiou: Diferans ant vèsyon yo

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Contenu supprimé Contenu ajouté
Gilles2014 (diskisyon | kontribisyon)
Aucun résumé des modifications
DoSazunielle (diskisyon | kontribisyon)
Aucun résumé des modifications
Liy 1 : Liy 1 :
[[Fichye:Léonie Coicou-Madiou.jpg|vignette]]
'''Léonie Coicou-Madiou''', ki fèt [[10 avril]] [[1891]] nan [[Petyonvil]], ([[Ayiti]]) epi ki mouri an [[1974]]), se yon pwofesè, [[Aktè|aktris]], [[feminis]], ak [[aktivis]] ayisyèn.<ref>{{fr}} {{cite web
'''Léonie Coicou-Madiou''', ki fèt [[10 avril]] [[1891]] nan [[Petyonvil]], ([[Ayiti]]) epi ki mouri an [[1974]]), se yon pwofesè, [[Aktè|aktris]], [[feminis]], ak [[aktivis]] ayisyèn.<ref>{{fr}} {{cite web
|url=https://lenouvelliste.com/article/227094/la-lutte-feministe-haitienne-en-bref
|url=https://lenouvelliste.com/article/227094/la-lutte-feministe-haitienne-en-bref

Vèsyon jou 5 avril 2021 à 11:58

Léonie Coicou-Madiou, ki fèt 10 avril 1891 nan Petyonvil, (Ayiti) epi ki mouri an 1974), se yon pwofesè, aktris, feminis, ak aktivis ayisyèn.[1]

Biyografi

Paran li se powèt ak ekriven Massillon Coicou e Lisebonne Joseph. Lè papa li te diplomat nan Pari (Frans), Léonie Coicou kòmanse jwe tankou komedyèn nan Teyat Cluny nan Pari. Li jwe wòl “Petit Sim” nan pyès teyat rele Libertéan 1904. Pyès sa a te ekri pa papa li.

Apre retounen Coicou nan Pòtoprens, nan nwit 14 mas 1908, papa li ak de (2) frè papa li, Horace ak Louis Coicou, sipòtè Anténor Firmin, yo te akize de konplo pou ranvèse nan Lè sa a, te sipòte Prezidan Nord Alexis ak asasinen ansanm avèk plis ankò pase yon douzèn zanmi.

Li marye avèk Justin Madiou yon 25 avril. Li vin pwofesè epi direktris nan lekòl pou fi rele pita lekòl Thomas Madiou pou onore yon ansèt istwaryen.

Li jwe tou nan Le Torrent (18 me 1940), ki resevwa Gran Pri dramatik prezidan Repiblik, avèk aktè yo, Simone Barrau, Charles de Catalogne, Martial Day, Simon Desvarieux, Georges Dupont, André Gerdès, Paul Savain. La Famille des Pitite-Caille, woman ekri pa Justin Lhérisson, te adapte pou teyat la pa Pierre Mayard ak gen yon gwo siksè nan lane 1942. Li jwe answit nan Le Triomphe de la terre d'Antoine Salgado, Sanité Bélair de Jeanne Perez (10 out 1942), Min Coyo (1943), Barrières (1945), Lococia de Marcel Sylvain.

Zèv li yo

Referans

  1. (franse) fr Aly Acacia (8 mas 2021). « La lutte féministe haïtienne en bref ». lenouvelliste.com. Le Nouvelliste. Retrieved 3 avril 2021. 

Lyen deyò