Gramè fòmèl: Diferans ant vèsyon yo

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Contenu supprimé Contenu ajouté
Hat2004 (diskisyon | kontribisyon)
Aucun résumé des modifications
Baliz yo : Modifikasyon mobil Modifikasyon nan sitwèb mobil
Gilles2014 (diskisyon | kontribisyon)
Liy 7 : Liy 7 :
Yon langaj se yon ansanm de ''mo'', ki se yo k senpleman debann sekans pou senbòl chwazi nan yon ansanm (ann jeneral fini) rele ''alfabè''. Fòmèlman, si <math>A</math> se yon ansanm, n note <math>A^*</math> [[Monoyid|monoyid lib]] sou <math>A</math>, savledi ansanm ki pou suit fini yo pou eleman k pou <math>A</math>, mini pou operasyon an k pou [[konkatenasyon]] pou de(2) mo yo. Yon langaj sou alfabè <math>A</math> se pa definisyon yon sou-ansanm ki pou <math>A^*</math>.
Yon langaj se yon ansanm de ''mo'', ki se yo k senpleman debann sekans pou senbòl chwazi nan yon ansanm (ann jeneral fini) rele ''alfabè''. Fòmèlman, si <math>A</math> se yon ansanm, n note <math>A^*</math> [[Monoyid|monoyid lib]] sou <math>A</math>, savledi ansanm ki pou suit fini yo pou eleman k pou <math>A</math>, mini pou operasyon an k pou [[konkatenasyon]] pou de(2) mo yo. Yon langaj sou alfabè <math>A</math> se pa definisyon yon sou-ansanm ki pou <math>A^*</math>.


Souvan, « senbòl yo » ke n konsidere l lèke n defini yon langaj pa yon gramè fòmèl la se lik konstitye de plizyè karaktè, desòt ke yo koresponn pito aksa ke n rele debann mo yo nan lang kourant. Demèm, « mo yo » ki pou langaj korespondan an pito ak debann fraz oubyen ak debann tèks. Lèke y al ambigwite, n pale de ''lèt'' oubyen de ''karaktè'' pou senbòl ke alfabè itilize pou kode enfòmasyon yo ; e n rezève mo senbòl la pou sa a yo ki pou alfabè abstrè, ki se yo k eleman de baz pou langaj.
Souvan, « senbòl yo » ke n konsidere l lèke n defini yon langaj pa yon gramè fòmèl la se lik konstitye de plizyè karaktè, desòt ke yo koresponn pito aksa ke n rele debann mo yo nan lang kourant. Demèm, « mo yo » ki pou langaj korespondan an pito ak debann fraz oubyen ak debann tèks. Lèke y al ambigwite, n pale de ''lèt'' oubyen de ''karaktè'' pou senbòl ke alfabè itilize pou kode enfòmasyon yo ; e n rezève mo senbòl la pou sa a yo ki pou alfabè abstrè, ki se yo k eleman de baz pou langaj.


Pa ekszanp :
Pa egzanp :
* A1 = { a, b, c, d, e } se yon alfabè kigenyen 5 senbòl, tradisyonnèlman potnon ''lèt'' nan ka presi sa a ;
* A1 = { a, b, c, d, e } se yon alfabè ki genyen 5 senbòl, tradisyonèlman potnon ''lèt'' nan ka presi sa a ;
* A2 = { 2, 5, @, $, & } se yon lòt alfabè kigenyen 5 senbòl ;
* A2 = { 2, 5, @, $, & } se yon lòt alfabè ki genyen 5 senbòl ;
* A3 = { Det, Adj, Vèb, Non, kowòd, Prep } se yon alfabè pou 6 senbòl kika dekri, pa ekszanp, estrikti a ki sentaksik deyon fraz nan yon lang natirèl.
* A3 = { Det, Adj, Vèb, Non, kowòd, Prep } se yon alfabè pou 6 senbòl ki ka dekri, pa egzanp, estrikti a ki sentaksik de yon fraz nan yon lang natirèl.


== Referans ==
== Referans ==

Vèsyon jou 8 avril 2019 à 16:42

Yon gramè se yon fòmalis ki pèmèt pou defini yon sentaks e pou yon langaj fòmèl, sa-vle-di yon ansanm mo yo ki admisib sou yon alfabè swadizan.

Nosyon ki pou gramè a ki fòmèl la se patikilyèman itilize nan pwogramasyon lojik, konpilasyon (analiz sentaksik), ann teyori kalkilabilite a nan trètman lang natirèl (tou patikilyèman nan sa ki konsène mòfoloji e sentaks la).

Langaj yo

Yon langaj se yon ansanm de mo, ki se yo k senpleman debann sekans pou senbòl chwazi nan yon ansanm (ann jeneral fini) rele alfabè. Fòmèlman, si se yon ansanm, n note monoyid lib sou , savledi ansanm ki pou suit fini yo pou eleman k pou , mini pou operasyon an k pou konkatenasyon pou de(2) mo yo. Yon langaj sou alfabè se pa definisyon yon sou-ansanm ki pou .

Souvan, « senbòl yo » ke n konsidere l lèke n defini yon langaj pa yon gramè fòmèl la se lik konstitye de plizyè karaktè, desòt ke yo koresponn pito aksa ke n rele debann mo yo nan lang kourant. Demèm, « mo yo » ki pou langaj korespondan an pito ak debann fraz oubyen ak debann tèks. Lèke y al ambigwite, n pale de lèt oubyen de karaktè pou senbòl ke alfabè itilize pou kode enfòmasyon yo ; e n rezève mo senbòl la pou sa a yo ki pou alfabè abstrè, ki se yo k eleman de baz pou langaj.

Pa egzanp :

  • A1 = { a, b, c, d, e } se yon alfabè ki genyen 5 senbòl, tradisyonèlman potnon lèt nan ka presi sa a ;
  • A2 = { 2, 5, @, $, & } se yon lòt alfabè ki genyen 5 senbòl ;
  • A3 = { Det, Adj, Vèb, Non, kowòd, Prep } se yon alfabè pou 6 senbòl ki ka dekri, pa egzanp, estrikti a ki sentaksik de yon fraz nan yon lang natirèl.

Referans

Lyen deyò