Aller au contenu

Edith Cresson

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Edith Cresson
{{{fonksyon1}}}
Législature Modèl:Législature de la Cinquième République
Groupe politique SOC
Législature Modèl:Législature de la Cinquième République
Groupe politique SOC
Législature [[Liste des députés européens de France de la 1re législature|1Modèl:Error]]
Groupe politique SOC
Biyografi

Édith Cresson, fèt Campion sou27 janvye 1934 nan Boulogne-Billancourt, se yon fanm eta fransèz, Premye Minis15 mai 1991 Nan 2 avril 1992 .

Manm Konvansyon Enstitisyon Repibliken yo (CIR) epi pita nan Pati Sosyalis la (PS), li te yon Manm Palman Ewopeyen an soti 1979 rive 1981, yon Manm Palman pou Vyèn ant 1981 ak 1993, epi Majistra Châtellerault soti 1983 rive 1997.

Sou prezidans François Mitterrand, li te sèvi kòm minis plizyè fwa. Agrikilti (1981-1983, premye fanm nan pozisyon sa a, sa ki te soulve anpil kè sote nan pwofesyon an), Komès etranje ak Touris (1983-1984), Redeplwaman Endistriyèl ak Komès etranje (1984-1986), Afè Ewopeyen (1988-1990).

Li te nonmen Premye Minis an 1991, sa ki te fè l vin premye fanm ki te chèf gouvènman an Frans . Kòm li te vin byen vit trè enpopilè, li te oblije kite Matignon mwens pase yon ane aprè nominasyon li, li te chèf gouvènman ki te pase mwens tan nan V Repiblik la. Repiblik jiska Bernard Cazeneuve an 2016.

De 1995 a 1999, li te Komisè Ewopeyen pou Rechèch, Inovasyon ak Syans nan Komisyon Santè ak Marín .

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Jèn ak etid

[modifye | modifye kòd]

Édith Jeanne Thérèse Campion [1] te fèt nan Boulogne-Billancourt .27 janvye 1934 [2] Papa l, Gabriel Campion (1896-1959), te yon enspektè finans epi senpatizan Seksyon Fransèz Entènasyonal Travayè yo (SFIO). Yo te poste l nan anbasad fransè a nan Bèlgad, epi pita li te vin direktè finans pou òganizasyon Sekou Nasyonal la epi aprè prezidan Konpayi Bank ak Depo Fransè a. Manman l, Jacqueline Vignal (1907-2003), te soti nan yon fanmi rich [3], pitit fi yon majistra nan Kou Oditè yo, ansyen chèf sekretarya prive Minis Finans Maurice Rouvier, epi yon Chevalye nan prensip Merit Agrikòl la [4] .

Pandan Dezyèm Gè Mondyal la, li te etidye nan yon entènat nan Thonon-les-Bains ( Haute-Savoie ), li te konn ale nan lamès a sizè nan maten, pandan dlo a te jele nan sezon ivè. Jèn fi a te vin gen absè aprè sa. Aprè lagè a, li te retounen Pari, kote yon nounou anglè te edike l epi nan enstitisyon prive, tankou lekòl katolik prive Dupanloup [5] . Nan salon paran li yo, li te konn vizite pèsonalite menmjan Pierre de Gaulle ak Depite Irène de Lipkowski, ke li te admire [3] .

Li te gradye nan Lekòl Siperyè Ansèyman Komèsyal pou Jèn Fi (HEC-JF, kounye a fizyone ak HEC Pari, pwomosyon 1954) [6] .

Édith Cresson genyen tou yon tèz doktora nan demografi, li te defann nan lane 1969, ki gen tit Kondisyon fanm nan yon komin riral . Aprè sa, li te kòmanse yon karyè tankou enjenyè ekonomik .

  1. « GAIA 9 : moteur de recherche ». consultation.archives.hauts-de-seine.net. Retrieved 2021-11-06..
  2. « Édith Cresson ». Gouvernement.fr (in français). Retrieved 2020-06-02..
  3. 1 2 Anne Fulda (8 avril 2018). « Édith Cresson, sans fard ni remords ». lefigaro.fr. Retrieved 13 mai 2021. Check date values in: |access-date= (help).
  4. « VIGNAL Albert Armand Antoine ». ccomptes.fr (in français). Archived from the original on 2021-08-11. Retrieved 2021-08-11..
  5. « Édith Cresson:«le petit soldat» de François Mitterrand ». lefigaro.fr (in français). Retrieved 2021-08-11..
  6. « HEC Alumni ». hecalumni.fr. Retrieved 2018-02-22..