Aller au contenu

Drapo olenpik la

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Drapo olenpik la, ki te desine nan lane 1913 pa Pierre de Coubertin, se youn nan senbòl Je Olenpik modèn yo, li konsiste de yon drapo ki fèt ak senk bag diferan koulè kise: ble, jòn, nwa, vèt epi wouj, pou reprezante koulè tout drapo mond lan nan epòk la.

Entèpretasyon

[modifye | modifye kòd]

Senk bag ki kwaze yo reprezante senk kontinan abite yo ki ini pa Olenpik la, epi sis koulè yo (ki gen ladan blan an nan aryèplan nan reprezante tout nasyon yo, piske omwen youn nan koulè sa yo te prezan nan drapo chak peyi nan moman kreyasyon li an 1913. Kidonk, drapo sa a se senbòl inivèsalite lespri olenpik la [1] .

Pierre de Coubertin, fòs motè dèyè relansman Je Olenpik yo, te fè li fèt an 1913, epi yo te devwale l ofisyèlman pou selebre 20 a. Mouvman Olenpik la nan Kongrè Olenpik la nan Parijuin 1914 [2] Senbolis li se yon kreyasyon modèn e li pa gen okenn koneksyon ak yon konsepsyon ansyen. Se sèlman an 1920 nan Je Anvè yo ke li te vole pou premye fwa. Anfèt, Je 1916 yo, ki te prevwa pou Bèlen, te anile akòz Premye Gè Mondyal la.

Baron Pierre de Coubertin li menm te eksplike ke Drapo olenpik la, jan nou konnen, se tout blan ak senk bag ki konekte nan sant la. ble, jòn, nwa, vèt, wouj Bag ble a anlè agoch, akote baton an. Desine konsa, li senbolik. ; li reprezante senk pati nan mond lan ki ini pa Olenpik la epi senk koulè li yo, bò kote pa yo, repwodui koulè tout drapo nasyonal k ap flote toupatou nan linivè a jodi a [ [3] ] .

Akòz anilasyon Je Olenpik ete 1940 ak 1944 yo akòz Dezyèm Gè Sino-Japonè a epi Dezyèm Gè Mondyal la, drapo olenpik la te rete nan Bèlen, kote ki te òganize Je Olenpik ete 1936 yo. Apre kapitilasyon Twazyèm Reich la an Me 1945, yo te rapòte drapo a te disparèt, anvan yo te jwenn li an 1946 nan yon bilding ki te pou Berliner Stadtbank . An janvye 1947, Majistra-Gouvènè Bèlen an, Otto Ostrowski, te remèt li bay ofisye lyezon britanik la nan minisipalite Bèlen an, Lyetnan Kolonèl Mander, an preparasyon pou Je Olenpik Lond 1948 yo. [4]

Seremonie

[modifye | modifye kòd]

Pandan seremoni ouvèti a, yo pote drapo a orizontalman nan estad la, anjeneral pa atlèt yo, anvan yo leve l sou yon ma drapo . Menm jan ak flanm olenpik ki boule pandan tout Je yo, drapo a ap flote nan estad la jiskaske seremoni fèmen an, lè sa a yo bese l epi remèt li bay majistra vil lame Je kap vini yo, dapre yon pwotokòl byen defini. majistra a oswa gouvènè vil lame a, " fè "Yo bay Prezidan Komite Olenpik Entènasyonal la drapo olenpik la, ki answit remèt li bay majistra a oswa gouvènè vil ki pral òganize pwochen Je yo. Apre sa, majistra a oswa gouvènè a pote drapo a tounen nan vil yo kote li ka flote jiskaske pwochen Je yo kòmanse."

Divèsyon

[modifye | modifye kòd]

An 1985, Jean-Michel Basquiat ak Andy Warhol te itilize drapo olenpik la nan penti yo ki rele Olympic Rings, enspire pa Je Olenpik ete 1984 yo nan Los Angeles . Li raple istwa Afriken Ameriken yo epi li sanble ap rann omaj a moun pami yo ki te kite mak yo sou mouvman olenpik la, soti nan Jesse Owens rive nan Tommie Smith ak John Carlos .

Pou Je Olenpik 2008 yo, ki te fèt nan Beijing, Repòtè san Fwontyè te pran drapo olenpik la lè yo te ranplase background blan an ak yon nwa, epi bag yo ak menòt, senbòl sa òganizasyon an konsidere kòm vyolasyon dwa moun nan Repiblik Pèp la nan Lachin, pou pwoteste kont rejim nan. RSF te mande tou atlèt ki te patisipe nan edisyon Je yo, jounalis ki te kouvri yo, ak espektatè ki te prezan yo, pou yo mete youn nan senk badj òganizasyon an te kreye yo, chak repwodui fòm ak youn nan koulè bag olenpik yo, epi grave ak karaktè Chinwa pou libète [5] .

Referans

[modifye | modifye kòd]
  1. « Les anneaux et le drapeau olympique ». CNOSF (in français). Archived from the original on 2023-09-22. Retrieved 21 août 2023. Check date values in: |access-date= (help).
  2. « La cérémonie d'ouverture de Tokyo 2020 rend hommage à ceux qui ont été en première ligne face à la pandémie de coronavirus ». olympics.com (in français). 23 juillet 2021. Retrieved 2023-08-23. Check date values in: |date= (help)
  3. de « Die Fahne mit den fünf Ringen », Der Spiegel, 10 janvier 1947.
  4. de « Die Fahne mit den fünf Ringen », Der Spiegel, 10 janvier 1947.
  5. « "Liberté" : le badge pour dénoncer les violations des droits de l’homme en Chine pendant les JO ». rsf.org (in français)..