Aller au contenu

Charles Gounod

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib

Biyografi

[modifye | modifye kòd]

Charles Gounod se te yon konpozitè franse ki te fèt 17 jen 1818 nan Pari (ansyen 11yèm arondisman) e ki mouri 18 oktòb 1893 nan Saint-Cloud (Seine-et-Oise).

Charles-François Gounod fèt nan plas Saint-André-des-Arts nan Pari[3],[4]. Li se dezyèm pitit gason pent François-Louis Gounod[5] ak Victoire Lemachois ki te marye nan Rouen 24 novanm 1806. Papa li mouri an 1823. Pou l ka siviv, manman l bay kou pyano. Pitit gason li Charles se youn nan premye elèv li yo.

Apre li fin fè klas li nan lekòl segondè Saint-Louis, li etidye amoni avèk Antoine Reicha, epi, nan Konservatwa Pari a, avèk Jacques Fromental Halévy ak konpozisyon avèk Jean-François Lesueur. An 1839, li ranpòte Grand Prix de Rome pou kantat li Fernand. Li pwofite rete li nan vilà Médicis pou li etidye sitou mizik relijye, espesyalman sa Palestrina. Nan epòk sa a (1841) sòti premye pòtrè li te fè ki konnen, pa kamarad klas li Charles Octave Blanchard[6]. An 1842, li dekouvri Die Zauberflöte (La Flûte enchantée) de Mozart, nan Vyèn, kote yo te fè dezyèm mas li ak òkès.An 1843, lè li retounen Pari, li aksepte pòs òganis ak mèt chapèl nan legliz Misyon Etranjè Pari. An 1847, achèvèk Pari pèmèt li pote rad legliz la. Li enskri nan kou teoloji Sen Sulpis epi li ale koute pawòl Lacordaire nan Notre-Dame. An 1848, apre jou revolisyonè yo, li abandone vokasyon prèt li epi li kite pòs li nan Misyon Etranjè yo.

An 1849, gras ak sipò Pauline Viardot, li jwenn livèt Sapho[7] Émile Augier ki te kreye nan Opéra a 16 avril 1851, san gwo siksè. Apre sa, li konpoze yon mizik sèn pou Ulysse de François Ponsard. An 1852, li marye ak Anna Zimmerman (1829-1907), pitit fi Pierre-Joseph-Guillaume Zimmerman.

Li te prezide Orphéons Vil Pari, soti 1852 rive 1860. Li te ekri anpil kè, tankou Vin des Gaulois. Kòm konpozitè mizik sakre, li te patisipe an 1860 nan Kongrè pou restorasyon chant plenn ak mizik Legliz la.

Li konpoze Le Médecin malgré lui, yon opéra-komik an 3 ak nan Molière, sou yon livret Jules Barbier ak Michel Carré, avèk ki li pral souvan kolabore. Zèv la te kreye nan Théâtre-Lyrique nan dat 15 janvye 1858, jou anivèsè nesans Molière. An 1859, opéra li a Faust te jwe nan Théâtre-Lyrique, li te jwenn yon gwo siksè, avèk 70 reprezantan pandan premye ane a. An 1860, li ekri de opéra-komik Philémon ak Baucis ak La Colombe. Li kreye an 1862 La Reine de Saba, livret Jules Barbier ak Michel Carré, yon opéra ki te rete sèlman pou kenz reprezantan.