Istwa Ayiti

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib


Nan orijin non, peyi Ayiti a, sa vle di «Pèl tout Antiy yo», se li Tayino yo te peple yo oubyen Arawak, pèp semi-sedantè pasifik. Lè Kristòf Kolon akoste li pou premye fwa a sou tè Ayiti a, nan dat 5 desanm 1492, peyi a te konte pwobableman plizyè santèn ak milye abitan li yo.

Non Primitif Ayiti yo

Avan yo te dekouvri l , peyi a te rele Ayiti ( terre haute) , Quisqueya ( mères des terres ) ou Bohio ( terres montagneuse). Lè Christophe Colomb rive nan peyi a, li chanje tout non sa yo en Hispaniola ou Nueva- España.

ki kote Ayiti sitiyel nan karayib la ?

Lè nap gade Ayiti nan karayib la, li preske sitiye nan mitan rejyon an, li bòne nan nò pa il Turques ak Caiques, nan nòdwès li separe a Cuba pa yon lanmè ki mezire 90 kms avèk Bahamas, nan lès pa Repiblik dominikèn ak Porto-Rico, nan lwès pa ti il de lagonav, nan pwent sid pa Jamaïque.

Ayiti nan Glòb la

Konkèt[modifye | modifye kòd]

Yon jou, nan lane 1804, Ayiti ki lòtrefwa te rele Sendomeng, te pran endenpandans li aprè yon long batay kote anpil san te koule poul te arive jwenn libète l, sak ta pral vin fè kel se premye pèp nwa e dezyèm repiblik ki te endepandan nan amerik la aprè Etazini( 1776). Kolon touswit reklame zile a pou kouwòn panyòl, te rele li La Isla Española ("Island nan Panyòl") ki vle di ti espay, pita nan laten (Ispanyola) se pa t non zile Ayiti a sa t ye. Enfliyans franse yo te kòmanse nan lane 1625, aprè Kasik Henri te fin libere zile a anba jouk panyòl. Yo fòme yon lame endijèn ki te pran kontwòl lès. Se lang panyòl yo te konn pale, se te yon kominote endyen ak afriken. Lè Fransè vin bezwen pran kontwòl sou lame a, li te sèvi ak sòlda lame a tankou Desalinne, françois capois ki te antrene pa kouzen li Joze Kapwa. Joze Kapwa te yon lyetnan nan lame endijèn nan Vil Izabela Kristòf Kolon te konstwi a,yo te vin rele Sen Domeng pa Gouvènè Nikola Ovando apati 1660. Fransè yo te vin rele tout zile a Sen-Domeng, Soti nan lane 1697, pati lwès zile a te franse ak pati lès la te panyòl men se pa t kolon panyòl yo te ye, se te Endyen Espanyòl. Men fransè yo te enfiltre Toussaint nan lame endijèn nan. Ayiti te vin youn nan pi rich koloni Lafrans yo, ki te pwodwi kantite vas nan sik ak kafe epi depann sou yon sistèm esklavaj brital pou travay ki nesesè yo. Sèmant nan Seremoni Bwa Kayiman, lame endijèn nan ini ak esklav afriken yo pou leve kanpe kont abi fòs etranje yo tap fè, yo revòlte nan lane 1791. Aprè yon deseni nan batay, repiblik endepandan Ayiti a te ofisyèlman pwoklame an 1804.

Istwa Konkèt la[modifye | modifye kòd]

Aprè yon long demach e yon long travèse sou lanmè, Kristòf Kolon al ateri anfen 12 oktòb 1492, swasanndis (70) jou aprè depa li sòti Palos nan Espay, li te rive nan youn nan zile Bahamas, guakanagari, ke Christophe ta pral rele San Salvadò (Sen Sovè) an souvni tout peripesi li te pase nan travèse lanmè a.e Li te dekouvri Cuba 26 oktòb,Nan dat ki 5 desanm nan menm ane sa, li te jete lank li nan yon bè poutèt sa a, li te rele bè a Sen Nikola, an lonè sen an. Li te vini pou dekouvri sa ki te rele, Ahatti Qisqeyaha Bohio ki ap vin aprè endepandans retounen rele Ahiti.

[1]Kristòf Kolon batize tè a, Ispayola (« Ti Espay ») nan dezyèm vwayaj li an 1493. Aprè li al fonde premyè vil ewopeyen ki pou Nouvo Mond lan. Li te batize l Izabela e li tal enstale li. Aprè yo fin elimine senk (5) kasik yo ki tap dirije peyi a, Panyòl yo mete bourik endijèn yo nan travay fòse yo pou yo chèche nan min yo. Nan mwens pase ven-senk (25) an, popilasyon endijèn yo tap diminye akòz esklavaj la ak bann maladi pèpè konkeran yo te pote.esklav nwa yo ke yo te depòte yo sòti nan zile Dahomey men tou sòti Ginen ak Nijerya, sa ki eksplike enpòtans pou kilti vodou a an Ayiti (vodou se moun ki sòti Dahomey ak Nijerya ki pratike). Trèt la Charles Quint te otorize nan lane 1517, li te entèdi li ofisyèlman kenz an pita, anvan

Gouvènè tounèf la Nikola Ovando tante nan kòmansman 1503 pou li fè vini Nwa Afriken pou ranplase Bohiono yo. Yon bann pati nan menm lèt Veritas ipsa ki te pou Paul III.

Haitian Revolution

Vil ki pou sid, Santo Domingo, te tounen pò ki pou komansman kolonizasyon nan Nouvo Mond. Panyòl enpòte yon kantite chwal, bèf ak kochon e yo te lage an libète. Depi kòmansman 1530, zile a kòmanse vin p ap rapòte. Panyòl yo te konsantre efò yo a nan pati lès zile a ki te gen ankò ti kras lò epi yo te abandone pati lwès la. Kasik Anri ak lame endijèn li a vin bat yo e zile a te konnen premye endepandans li.

Istwa anvan Panyòl yo rive[modifye | modifye kòd]

Migran arawak, ki t ap plede soti nan nò delta Orinoco nan Amerik disid, te rive rete sou kèk zile nan Karayib la. Anviwon ane 600, Tayino a, yon kilti arawak, te rive sou zile a epi te deplase moun ki te abite la anvan yo. Yo te òganize yo an kasika yo (chèfri), yon kasik (chèf) te dirije chak kasika.

Istwa panyòl (sòti 1492 rive 1625)[modifye | modifye kòd]

Christophe COLOMB te konstwi yon fò, La Navidad, touprè vil ki vin rele KAP Ayisyen jounen jodi a. fò sila te bati ak bwa bato li a: Santa Maria, ki te fè nofraj pandan premye vwayaj li nan mwa desanm 1492. Lè li te retounen nan 1493 sou dezyèm vwayaj li a,li te jwenn tèt li detwi ak tout 39 kolon touye, se sou rèn Isabella nan ane 1493. Kapital koloni an te vin Santo Domingo an 1496, sou kòt lwès sid la nan Zile Ayiti a. Panyòl yo tounen nan lwès Ispanyòl nan ane 1502, yo etabli yon koloni nan Yaguana touprè Leogane aktyè lan. Yon dezyèm koloni te etabli nan lane 1504 li te rele Puerto Real touprè Fort Liberty aktyè la - ki nan ane 1578 te deplase nan yon sit ki touprè ak nouvo non Bayaha.

Aprè vini Ewopeyen yo, popilasyon endijèn Hispaniola yo te soufri anpil touprè disparisyon, nan petèt ka ki pi mal la nan depopilasyon nan Ameriken an. Yon ipotèz souvan aksepte mòtalite a segondè nan koloni sa a nan pati nan maladi Ewopeyen an ki natif natal yo pa te gen okenn iminite. Yon ti kantite Tayino te arive viv e mete kanpe ti bouk yon lòt kote. Enterè Panyòl pou Ispanyola te kòmanse about nan ane 1520 , paske lò e depo an ajan yo te jwenn nan Meksik ak Amerik disid te gen plis valè. Aprè sa, popilasyon Panyòl la te grandi ti kras ti kras. [Sitiyasyon ki nesesè]

Koloni Yacanagua te boule nan tè a twa (3) fwa, jis nan egzistans syèk lontan kòm yon koloni panyòl, premye fwa pa pirat franse nan ane 1543, dezyem fwa 27 me 1592, pa yon pati 110 ateri fò ki sòti nan yon bato kat Anglè naval eskadwon ki te dirije pa Christopher Newport nan bato dragon an Golden, ki te detwi tout kay 150 nan règleman an, e finalman pa Panyòl yo tèt yo nan lane 1605, pou rezon ki etabli anba a.

Nan 1595, Panyòl yo, fache pa rebelyon an ven ane nan matyè Olandè yo, fèmen pò lakay yo nan anbake rebel soti nan Netherlands yo, koupe sèl pwovizyon ki nesesè pou endistri aran yo. Olandè yo te reponn pa founiti sèl ki soti nan Amerik Panyòl kote kolon yo te plis kontan fè komès. Se konsa, gwo kantite komèsan Olandè / pirat yo te komès Anglè yo ak franse frè komès sou kòt yo aleka nan Ispanyola. Nan 1605, Espay te fache ke koloni Panyòl sou nò ak lwès peyi nan zile a pèsiste nan pote soti echèl gwo ak komès ilegal ak Olandè a, ki moun ki nan tan sa a te goumen yon lagè nan endepandans kont Espay an Ewòp ak angle a, ak trè dènye eta lènmi, e konsa deside fòse moun yo pi pre lavil la nan Santo Domingo. [5] Aksyon sa a, ke yo rekonèt kòm Devastaciones de Osorio a, te pwouve dezas; Plis pase mwatye nan kolon yo reenstale mouri nan grangou oswa maladi, plis pase 100,000 bèt yo te abandone, e anpil esklav chape. [6] Senk nan ki deja egziste koloni yo trèz nan zile a te britalman te kraze pa twoup Panyòl ki gen ladan koloni yo de sou teritwa a nan prezan-jou Ayiti, La Yaguana, ak Bayaja. Anpil nan moun ki rete nan batay, chape nan forè a, oswa kouri ale nan sekirite nan pase bato Olandè yo.

Sa a aksyon Panyòl te kontreproduktiv kòm angle, Olandè, ak franse pirat yo te kounye a lib yo etabli baz sou abandone nan zile a nò ak lwès, kote bèt sovaj yo te kounye a abondan ak gratis. Nan 1697, apre deseni de batay sou teritwa a, Panyòl la sede pati lwès la nan zile a franse a, ki moun ki kounye a yo rele li Saint-Domingue. Saint-Domingue devlope nan yon koloni trè likratif pou Lafrans. Ekonomi li te baze sou yon endistri sik travay-entansif ki repoze sou kantite vas nan esklav Afriken yo. Pandan se tan, sitiyasyon an sou pati nan Panyòl nan zile a deteryore. Tout anpi Panyòl la te plonje nan yon kriz ekonomik gwo twou san fon, ak Santo Domingo te anplis frape pa tranblemanntè, siklòn ak yon rediksyon popilasyon.

Sen Domeng franse (1625-1789)[modifye | modifye kòd]

Pèl nan Zantiy (1711–89)

Peryòd revolisyonè (1789-1804)[modifye | modifye kòd]

Kòm lidè ofisyèl revolisyon an, Tousen Louvèti konsidere kòm papa Ayiti.

Revòlt Oge a (1789-91)[modifye | modifye kòd]

Epidemi revolisyon an an Frans nan ete 1789 te gen yon efè pwisan sou koloni an. Pandan kolon fransè yo t ap debate sou fason nouvo lwa revolisyonè yo t ap aplike nan Sen Domeng, an 1790 lagè sivil kareman te pete lè moun lib koulè yo te deklare ke yo menm tou yo te sitwayen franse dapre kondisyon Deklarasyon Dwa Moun ak Sitwayen an. . Dis jou anvan sezon otòn Bastille a, an Jiyè 1789, Asanble Nasyonal Lafrans la te vote pou mete sis delege nan Sen-Domeng. Nan Pari, yon gwoup milat rich, ki te dirije pa Julien Raimond ak Vincent Ogé, te fè yon petisyon san siksè delege plantè blan yo pou yo sipòte reklamasyon milat pou tout dwa sivil ak politik. Atravè efò yon gwoup ki te rele Société d'Amis des Noirs, kote Raimond ak Ogé te lidè enpòtan, nan mwa mas 1790 Asanble Nasyonal la te bay gens de couleur tout dwa sivik. Vincent Ogé te vwayaje Sen Domeng pou l te asire pwomulgasyon ak aplikasyon dekrè sa a, li te debake toupre Cap-Français (kounye a Okap) an oktòb 1790 epi li te fè yon petisyon gouvènè wayal la, Comte de Peynier. Apre demann li yo te refize, li te eseye pouse gens de couleur a revòlte. Ogé ak Jean-Baptiste Chavennes, yon veteran nan syèj nan Savannah pandan Revolisyon Ameriken an, te eseye atake Okap. Sepandan, rebèl milat yo te refize ame oswa libere esklav yo, oswa defye estati esklavaj la, epi atak yo te bat pa yon fòs milis blan ak volontè nwa (ki gen ladan Henri Christophe). Apre sa, yo te kouri travèse fwontyè a nan Hinche, nan moman an nan pati Panyòl nan zile a. Sepandan, yo te kaptire, tounen bay otorite fransè yo, epi tou de Ogé ak Chavannes yo te egzekite an fevriye 1791.

Revòlt esklav yo (1791-93)[modifye | modifye kòd]

Tousen Louvèti ki monte (1793-1802)[modifye | modifye kòd]

Napoleon bat (1802-04)[modifye | modifye kòd]

Rezime istorik[modifye | modifye kòd]

  • 1492: Ewopeyen yo debake sou zile a ak Kristòf Kolon (Christophe Colomb) nan tèt yo.
  • 1517: Charles Quint otorize trèt Afriken yo.
  • 1630-1640: Pirat yo, flibistye yo ak boukanye yo rive sou zile Latòti.
  • 1650 - 1660: Premye kolon fransè yo rive nan peyi a.
  • 1685: Louis XIV pibliye Kòd nwa a (Code noir[2][3]).
  • 1685: Kreyasyon premye moulin sik.
  • 1697: Separasyon zile a ant Lafrans ak Espay apre trete Riswik la (traité de Ryswick[4]).
  • 1713 - 1787: Trant mil (30 000) kolon ki te soti nan vil Bòdo (Bordeaux) nan peyi Lafrans rive nan peyi a.

Gade tou[modifye | modifye kòd]

Biblyografi[modifye | modifye kòd]

Lyen deyò[modifye | modifye kòd]

Referans[modifye | modifye kòd]

Sciences sociales, MARC ANTOINE BRICE, Nouvelle édition Actualisée octobre 1999

  1. Larané, André (1988). « L’anamorphose au secours de l’analyse sociologique : l’alcoolisme en France ». Mappemonde 9 (1): 5–7. ISSN 0764-3470. doi:10.3406/mappe.1988.2416. 
  2. « Le Code noir de 1685 ». Retrieved 2022-11-02. 
  3. Atik XII. "Les enfants qui naitront de mariage entre esclaves, seront esclaves et appartiendront aux maitres des femmes esclaves et non à ceux de leur marié, si le mari et la femme ont des maitres différents" https://www.assemblee-nationale.fr/histoire/esclavage/code-noir.pdf
  4. « Ryswick (traité), 1697 ». Retrieved 2022-11-02.